Rukometna reprezentacija Srbije
Rukometna reprezentacija Srbije predstavlja Srbiju u međunarodnim takmičenjima u rukometu. Nalazi se pod kontrolom rukometnog saveza Srbije.
Srbija
| |||
Nadimak | „Orlovi” | ||
---|---|---|---|
Savez | RSS | ||
Konfederacija | EHF (Evropa) | ||
Selektor | Boris Rojević | ||
Kapiten | Nemanja Ilić | ||
Najviše nastupa | Dragan Škrbić (215) | ||
Najbolji strelac | Dragan Škrbić (591) | ||
| |||
Prva međunarodna utakmica | |||
Jugoslavija 35 : 8 Austrija [1] Rostok, Istočna Nemačka; 28. februar 1958. Letonija 19 : 24 Jugoslavija [2] kao Srbija Srbija 37 : 27 Izrael Beograd, Srbija; 4. januar 2007.[3] | |||
Najveća pobeda | |||
Jugoslavija 39 : 9 Kongo Jugoslavija 40 : 14 Kuvajt kao Srbija Srbija 48 : 24 Italija Niš, Srbija; 2. novembar 2008.[4] | |||
Najveći poraz | |||
Island 38 : 22 Srbija Rejkjavik, Island; 29. april 2015.[5] | |||
Olimpijske igre | |||
Učešća | 7 (prvi put 1972.) | ||
Najbolji rezultat | 1. mesto, 1972., 1980. | ||
Svetsko prvenstvo | |||
Učešća | 20[6] (prvi put 1964.) | ||
Najbolji rezultat | 1. mesto: 1986. | ||
Evropsko prvenstvo | |||
Učešća | 13 (prvi put 1996.) | ||
Najbolji rezultat | Srebro: 2012. |
IHF i EHF tretiraju reprezentaciju Srbije kao naslednicu reprezentacija SFR Jugoslavije (1943–1992, do 29. novembra 1945. kao DF Jugoslavija, 29. novembar 1945–1963. kao FNR Jugoslavija), SR Jugoslavije (1992–2003) i Srbije i Crne Gore (2003–2006) te je Srbija nasledila sve rezultate i medalje od prethodnih republika.[6][7][8][9]
U periodu od 1980. do 1990. godine, reprezentacija je pod imenom Jugoslavija ostvarila najbolje rezultate. 1984. godine osvojeno je drugo zlato na rukometnom Olimpijskom turniru, a 1986. godine osvojena je titula Svetskog prvaka.
Kao domaćin Evropskog prvenstva 2012. godine Srbija je došla do finala gde je poražena od Danske. Polufinalni susret Srbije i Hrvatske na ovom prvenstvu oborio je rekord po gledanosti.
Igralo se pod raznim imenima:
- 1945—1963 FNR Jugoslavija
- 1963—1992 SFR Jugoslavija
- 1992—2003 SR Jugoslavija
- 2003—2006 Srbija i Crna Gora
- 2006—danas Srbija
Jugoslovenski olimpijski komitet je proglasio rukometnu reprezentaciju za najbolju mušku ekipu 1999. godine.[10]
Istorija
urediPočetak rukometa u Srbiji i SFR Jugoslaviji
urediRukomet u Srbiji se pojavljuje još između dva svetska rata najpre u obliku hazene, sporta koji je sličan rukometu, a predstavlja jednu od njegovih preteča. Posle hazene biva aktuelan veliki rukomet (igra se na fudbalskom terenu) koji kod nas prestaje da se igra 1958. godine. Tu dolazimo do malog rukometa, odnosno današnjeg modernog rukometa. Novembra, godine 1948, kreće da se igra prvo prvenstvo Beograda u rukometu. Rukometni savez Jugoslavije se formira 1949. godine. Godine 1953. počinje da se igra prvenstva Jugoslavije u malom rukometu u muškoj i u ženskoj konkurenciji. Godine 1955. počinje i da se igra Kup takmičenje u Jugoslaviji.[11]
Istorija Rukometa u Srbiji do sada nije u dovoljnoj meri istraživana. Postoje podaci iz zvaničnih publikacija, kao i u drugim publikacijama i radovima, čiji su autori pretežno iz zapadnih delova bivše Jugoslavije. Nailazi se na podatke koji ukazuju da se rukomet u Srbiji igra posle završetka Drugog svetskog rata. Prema tim podacima inicijativa za razvoj rukometa u Srbiji se prepisuje instruktorima odbora za rukomet fiskulturnog saveza Hrvatske. U omladinskim radnim akcijama Šamac - Sarajevo 1947.), oni su održavali tečajeve za „izobrazbu“ fiskulturnih instruktora, pa i instruktora za rukometnu igru. Pri svakoj od 10 sekcija duž ogromnog gradilišta bio je po jedan rukometni instruktor, a 1948. godine formirana je rukometna četa u sastavu sportske brigade na Omladinskoj pruzi Kučevo - Brodica čiji je rukovodilac bio Vojislav Vojnović. Učešće u rukometnoj četi bila je „legitimacija“ da sa povratkom u svojoj sredini mogu raditi na formiranju rukometnih sekcija pri fiskulturnim i gimnastičkim društvima. Kanije su ti instruktoru po celoj Srbiji osnivali razne rukometne klubove i sekcije i širili razvoj ove igre uopšte.[12]
Zasluge za razvoj sporta u Srbiji, kasnije Jugoslaviji, u određenoj meri pripadaju i tadašnjim studentima koji su svoje znanje sticali u inostranstvu. Oni su po dolasku u domovinu, sa sobom donosili i obeležja tamošnje kulture, pa otuda i sporta. Savremeni sport koji je svoj put u Srbiju pronalazio preko Slovenije, Hrvatske i Mađarske, dalje se širio preko školskih organizacija, školskog fizičkog vaspitanja i na druge načine.
Zlatne 1980. Svetsko i olimpijsko zlato
urediRukometna reprezentacija SFR Jugoslavije prvi put pažnju. svetske javnosti, na sebe skreće 1970. godine, kada je osvojena i prva medalja na Svetskom prvenstvu u Francuskoj. U meču za bronzanu medalju, SFR Jugoslavija je deklasirala Dansku sa 29:12, što je bio i te kako veliki broj golova za taj period (u finalu, nakon dva produžetka, Rumunija je pobedila Istočnu Nemačku sa 13:12). Na narednom prvenstvu 1974. godine ostvaren je isti rezultat (šampionat sveta se tada igrao na svake četiri godine), a između dva Svetska prvenstva održane su Letnje olimpijske igre 1972. godine čiji je domaćin bio Minhen. Na ovim Olimpijskim igrama, posle 36godina u program se vraća i rukomet kao sport. Jugoslavija je na ovom šampionatu zablistala! Pobeđeni su u prvoj grupnoj fazi: Mađarska, Japan i SAD, a u drugoj, polufinalnoj, grupi ponovo Mađarska i dva glavna pretendenta za neku od medalja: Rumunija i domaćin Zapadna Nemačka. Posebno se izdvaja preubedljiva pobeda nad domaćinom od 24:15[traži se izvor] U samom finalu u igri gol za gol, savladana je Čehoslovačka rezultatom 21:16, a vezanim golovima Branislava Pokrajca Jugoslavija je napravila razliku koju Čehoslovačka nije uspela da stigne. Osvajači te prve, zlatne, olimpijske medalje bili su: | Abas Arslanagić, Čedomir Bugarski, Petar Fajfrić, Hrvoje Horvat, Milorad Karalić, Đorđe Lavrnić, Milan Lazarević, Zdravko Miljak, Slobodan Mišković, Branislav Pokrajac, Nebojša Popović, Miroslav Pribanić, Dobrivoje Selec, Albin Vidović, Zdenko Zorko, Zoran Živković.
Rezultati
urediOlimpijske igre
urediGodina | Plasman | IG | P | N | I | GD | GP | GR | |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1972. | 1. mesto | 6 | 6 | 0 | 0 | 122 | 89 | +33 | |
1976. | 5. mesto | 5 | 4 | 0 | 1 | 110 | 93 | +17 | |
1980. | 6. mesto | 8 | 5 | 0 | 3 | 195 | 159 | +36 | |
1984. | 1. mesto | 6 | 5 | 1 | 0 | 141 | 93 | +48 | |
1988. | 3. mesto | 6 | 4 | 1 | 1 | 143 | 132 | +11 | |
SR Jugoslavija (1992—2000) | |||||||||
1992. | Nije joj dozvoljeno učešće | ||||||||
1996. | Nije se plasirala | ||||||||
2000. | Meč za 3. mesto | 4. mesto | 8 | 4 | 0 | 4 | 204 | 203 | +1 |
Srbija i Crna Gora (2004) | |||||||||
2004. | Nije se plasirala | ||||||||
Srbija (2008—danas) | |||||||||
2008. | Nije se plasirala | ||||||||
2012. | Grupna faza | 9. mesto | 5 | 1 | 0 | 4 | 120 | 131 | -11 |
2016. | Nije se plasirala | ||||||||
2020. | |||||||||
Ukupno | 2/8 | 13 | 5 | 0 | 8 | 324 | 334 | -10 |
Svetsko prvenstvo
urediGodina | Plasman | IG | P | N | I | GD | GP | GR | |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1954. | Nije učestvovala | ||||||||
1958. | |||||||||
1961. | |||||||||
1964. | 6. mesto | 6 | 2 | 2 | 2 | 102 | 96 | +6 | |
1967. | 7. mesto | 6 | 4 | 0 | 2 | 136 | 110 | +26 | |
1970. | 3. mesto | 6 | 3 | 1 | 2 | 119 | 80 | +39 | |
1974. | 3. mesto | 6 | 3 | 0 | 3 | 106 | 105 | +1 | |
1978. | 5. mesto | 6 | 4 | 1 | 1 | 108 | 96 | +12 | |
1982. | 2. mesto | 7 | 4 | 1 | 2 | 183 | 155 | +28 | |
1986. | 1. mesto | 7 | 7 | 0 | 0 | 168 | 145 | +23 | |
1990. | 4. mesto | 7 | 4 | 0 | 3 | 169 | 156 | +13 | |
SR Jugoslavija (1993—2003) | |||||||||
1993. | Nije joj dozvoljeno učešće | ||||||||
1995. | |||||||||
1997. | Osmina finala | 9. mesto | 6 | 4 | 0 | 2 | 162 | 149 | +13 |
1999. | Meč za 3. mesto | 3. mesto | 9 | 6 | 1 | 2 | 257 | 211 | +46 |
2001. | Meč za 3. mesto | 3. mesto | 9 | 7 | 0 | 2 | 252 | 178 | +74 |
2003. | Meč za 7. mesto | 8. mesto | 9 | 6 | 1 | 2 | 263 | 228 | +35 |
Srbija i Crna Gora (2005) | |||||||||
2005. | Meč za 5. mesto | 5. mesto | 9 | 5 | 2 | 2 | 253 | 221 | +32 |
Srbija (2007—danas) | |||||||||
2007. | Nije se plasirala | ||||||||
2009. | Meč za 7. mesto | 8. mesto | 9 | 4 | 0 | 5 | 280 | 281 | -1 |
2011. | Meč za 9. mesto | 10. mesto | 9 | 3 | 1 | 5 | 246 | 251 | -5 |
2013. | Osmina finala | 10. mesto | 6 | 3 | 0 | 3 | 170 | 159 | +11 |
2015. | Nije se plasirala | ||||||||
2017. | |||||||||
2019. | Grupna faza | 18. mesto | 6 | 1 | 1 | 3 | 127 | 146 | -19 |
2021. | Nije se plasirala | ||||||||
2023. | Grupna faza | 11. mesto | 6 | 4 | 0 | 2 | 191 | 168 | +23 |
Ukupno | 18/27 | — | 128 | 47 | 7 | 31 | 3292 | 2935 | +357 |
Evropsko prvenstvo
urediGodina | Turnir | Plasman | IG | P | N | I | GD | GP | GR |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
SR Jugoslavija (1994—2002) | |||||||||
1994. | Nije joj dozvoljeno učešće | ||||||||
1996. | Meč za 3. mesto | 3. mesto | 7 | 5 | 1 | 1 | 166 | 162 | +4 |
1998. | Meč za 5. mesto | 5. mesto | 6 | 4 | 0 | 2 | 159 | 145 | +14 |
2000. | Nije se plasirala | ||||||||
2002. | Druga grupna faza | 10. mesto | 6 | 2 | 1 | 3 | 160 | 161 | -1 |
Srbija i Crna Gora (2004—2006) | |||||||||
2004. | Druga grupna faza | 8. mesto | 7 | 3 | 1 | 3 | 206 | 199 | +7 |
2006. | Druga grupna faza | 9. mesto | 6 | 2 | 0 | 4 | 161 | 177 | -16 |
Srbija (2008—danas) | |||||||||
2008. | Nije se plasirala | ||||||||
2010. | Prva grupna faza | 13. mesto | 3 | 0 | 1 | 2 | 83 | 94 | -11 |
2012. | Finale | 2. mesto | 8 | 4 | 2 | 2 | 176 | 168 | +8 |
2014. | Prva grupna faza | 13. mesto | 3 | 1 | 0 | 2 | 73 | 77 | -4 |
2016. | Prva grupna faza | 15. mesto | 3 | 0 | 1 | 2 | 81 | 92 | -11 |
2018. | Druga grupna faza | 12. mesto | 6 | 1 | 0 | 5 | 160 | 181 | -21 |
/ / 2020. | Prva grupna faza | 20. mesto | 3 | 0 | 0 | 3 | 72 | 81 | -9 |
/ 2022. | Prva grupna faza | 14. mesto | 3 | 1 | 0 | 2 | 76 | 75 | +1 |
2024. | Prva grupna faza | 19. mesto | 3 | 0 | 0 | 3 | 83 | 85 | -2 |
Ukupno | 13 učešća | 64 | 23 | 7 | 34 | 1.656 | 1.697 | -41 |
Trenutni sastav
urediSastav za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020.
Br. | Ime | Pozicija | Dat. rođ. | Klub | Utak./Gol. |
---|---|---|---|---|---|
1 | Vladimir Cupara | golman | 19. februar 1994. | Vive Kielce | |
2 | Dejan Milosavljev | golman | 16. mart 1996. | Vardar | |
3 | Svetislav Verkić | golman | 11. jun 1981. | Vojvodina | |
4 | Nemanja Ilić | levo krilo | 11. maj 1990. | Feniks Tuluz | |
5 | Vanja Ilić | levo krilo | 25. februar 1993. | Logronjo | |
6 | Filip Marjanović | levo krilo | 10. februar 1989. | Poli Temišvar | |
7 | Mijajlo Marsenić | pivot | 9. mart 1993. | Berlin | |
8 | Ivan Popović | pivot | 21. mart 1994. | Granoljers | |
9 | Živan Pešić | pivot | 7. jul 1993. | Ademar Leon | |
10 | Zoran Nikolić | pivot | 23. februar 1991. | Konstanca | |
11 | Darko Đukić | desno krilo | 11. decembar 1994. | Meškov Brest | |
12 | Bogdan Radivojević | desno krilo | 2. mart 1993. | Rajn Nekar Loven | |
13 | Vukašin Vorkapić | desno krilo | 1. oktobar 1997. | Metaloplastika | |
14 | Miljan Pušica | bek | 30. jun 1991. | Minden | |
15 | Ivan Mošić | bek | 23. decembar 1994. | Ademar Leon | |
16 | Nemanja Beloš | bek | 8. jun 1994. | Retkof Grac | |
17 | Petar Đorđić | bek | 17. septembar 1990. | Meškov Brest | |
18 | Mladen Krsmančić | bek | 30. jul 1992. | Anaitcuna | |
19 | Stefan Vujić | bek | 6. jul 1991. | Steaua | |
20 | Lazar Kukić | bek | 12. decembar 1995. | La Rijoha | |
21 | Predrag Vejin | bek | 17. decembar 1992. | Železničar 1949 | |
22 | Nikola Crnoglavac | bek | 22. april 1992. | Konstanca | |
23 | Miloš Orbović | bek | 2. novembar 1993. | Poli Temišvar |
Selektor: Nenad Peruničić
Selektori reprezentacije od 1995.
uredi- Zoran Živković: 1995—1997.
- Jovica Elezović: 1997.
- Zoran Živković: 1997—2000.
- Veselin Vujović: 2000.
- Branislav Pokrajac: 2000—2001.
- Zoran Živković: 2001—2002.
- Zoran Kurteš: 2002—2003.
- Veselin Vujović: 2003—2006.
- Jovica Elezović: 2006.
- Jovica Cvetković: 2006—2009.
- Sead Hasanefendić: 2009—2010.
- Veselin Vuković: 2010—2013.
- Ljubomir Vranješ: 2013.
- Vladan Matić: 2013—2014.
- Dejan Perić: 2014—2016.
- Jovica Cvetković: 2016—2018.
- Ljubomir Obradović: 2018.
- Nenad Peruničić: 2018—2020.
- Toni Đerona: 2020—2024.
- Boris Rojević: 2024—danas
Vidi još
urediReference
uredi- ^ „Arhivirana kopija” (PDF1). ihf.info. Arhivirano (PDF) iz originala 15. 08. 2012. g. Pristupljeno 16. 01. 2020.
- ^ „European Handball Federation - 1996 Men's European Championship / Match Details”. Eurohandball.com. Arhivirano iz originala 29. 06. 2017. g. Pristupljeno 6. 4. 2018.
- ^ „European Handball Federation - 2008 Men's European Championship / Match Details”. Eurohandball.com. Arhivirano iz originala 18. 06. 2018. g. Pristupljeno 6. 4. 2018.
- ^ „European Handball Federation - 2010 Men's European Championship / Match Details”. Eurohandball.com. Arhivirano iz originala 18. 01. 2018. g. Pristupljeno 6. 4. 2018.
- ^ „European Handball Federation - 2016 Men's European Championship / Match Details”. Eurohandball.com. 29. 4. 2015. Arhivirano iz originala 18. 01. 2018. g. Pristupljeno 6. 4. 2018.
- ^ a b https://www.ihf.info/competitions/men/308/28th-ihf-mens-world-championship-2023/101253/teams/119
- ^ (PDF) http://ihf.info/upload/Competitions/SWE_N/Serbia.pdf. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć) - ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 15. 07. 2019. g. Pristupljeno 15. 07. 2019.
- ^ https://www.ihf.info/competitions/junior-men/310/2019-ihf-mens-junior-u21-world-championship/6215/teams/119. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć) - ^ „Najuspešniji u izboru OKS”. Oks.org.rs. Arhivirano iz originala 25. 07. 2018. g. Pristupljeno 6. 4. 2018.
- ^ „ISTORIJA RUKOMETA”. Pristupljeno 27. 2. 2014.
- ^ Miladin Ilić - Majstor; RUKOMET 1949-1999; Pelikan print, Niš 2000. godine