Katranica (Grčka)
Katranica (grč. Πύργοι, Pirgi) je naselje u Grčkoj u opštini Eordeja, periferija Zapadna Makedonija. Prema popisu iz 2021. bilo je 745 stanovnika.[1]
Katranica Πύργοι | |
|---|---|
 Katranica, pogled sa brda Sveti Konstantin | |
| Administrativni podaci | |
| Država | Grčka |
| Periferija | Zapadna Makedonija |
| Okrug | Kožani |
| Opština | Eordeja |
| Stanovništvo | |
| — 2021. | 745 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 40° 40′ 12″ S; 21° 50′ 00″ I / 40.67° S; 21.8333° I |
| Vremenska zona | UTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST) |
| Aps. visina | 700 m |
  Katranica Katranica na karti Grčke | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski broj | 50006 |
| Pozivni broj | 2463 |
| Registarska oznaka | KZ |
Geografija
urediNaselje se nalazi nekoliko kilometara istočno od Ostrovskog jezera, u podnožju severozapadnog dela planine Karakamen. Udaljeno je 25 kilometara severoistočno od Kajlara i 37 kilometara jugozapadno od Vodena.[2]
Istorija
urediKrajem 19. veka Katranica je mešovito slovensko naselje. Prema Etnografiji vilajeta Adrijanopolj, Monastir i Salonika, štampanoj u Carigradu 1878. godine, koja se odnosila na muško stanovništvo 1873. godine, Katranica je selo u vodenskoj kazi sa 500 domaćinstva, gde živi 1.930 Slovena hrišćana i 520 Slovena muslimana.[3] Iz Katranice se tokom 19. veka dosta porodica iselilo u Srbiju, naročito u Beogradu.[4] Prema Vasilu Kančovu 1900. godine u Katranici je živelo 940 Slovena i 1.100 Turaka.[5] Grčka statistika 1904. godine pokazuje da je u Katranici živelo 1.350 slavofonih Grka.[6]
Prema sekretaru Bugarske egzarhije, Dimitru Miševu, 1905. godine u naselju je živelo 1.600 Slovena patrijaršista.[7] Godine 1906. živeli su u Katranici "Sloveni odani grčkoj Patrijaršiji", koji su jedva malo govorili grčkim jezikom.[8]
Naselje je 1913. godine imalo 2.094 žitelja, a 1920. godine 2.180. Nakon iseljenja muslimanskog stanovništva, prema Lozanskoj konvenciji, 1924. godine je naseljen veći broj Grka, od kojih 450 iz Turske, tako da je u naselju 1928. živelo 1.490 stanovnika, a 1940. 1.882 stanovnika, od kojih je polovina slovenskog porekla.
Katranica je za vreme Drugog svetskog rata dosta nastradala. Na dan 23. aprila 1944. godine, Nemci u saradnji sa grčkim kolaboracionistima, su zapalili selo i na zverski način ubili 385 žitelja, među kojima je bilo dosta žena i dece. Posle toga selo beleži postepeni pad broja stanovnika.[2]
Iz mesta potiče trgovac Lazar Panča (umro 24. marta 1831) saradnik kneza Miloša Obrenovića. Lazar je poznat kao ktitor stare crkve Sv. Marka u Beogradu. On je ostavio svoje imanje knezu Milošu sa amanetom da mu za pokoj duše podigne tu na Paliluli crkvu.[9] Knez je to zaista i uradio 1835. godine, a 1838. godine postavio i "zapisnu ploču" o ktitorstvu Pančinom, na severnom crkvenom zidu.
U fruškogorskom manastiru Vrdniku bio je 1753. godine u bratstvu proiguman jeromonah Filip Dimić, star 47 godine a rodom iz Katranice.[10] On je nakon završetka škole u Šidu, postrižen za monaha 1722. godine od strane duhovnika Teofana Rakovčanina. Njegov zemljak, monah Joanikije Manojlović, star 42 godine rodom isto iz Katranice, bio je deo bratstva fruškogorskog manastira Remete. Joanikije je izučio školu u gradu Servidži (Serviji), postrižen je 1733. godine u srpskom manastiru Rakovici.
Stamatovićev almanah Serbska pčela, nabavila je pretplatom 1835. godine u Novom Sadu, Julijana Radonić "ot Katranice".[11]
Popisi
uredi| Godina | 1940 | 1951 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2001 | 2011 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanovništvo | 1.882 | 978 | 1.080 | 847 | 817 | 855 | 886 | 768 |
Poznate ličnosti
uredi- Petar Ičko, srpski i osmanski diplomata
- Dimitrije Karamata, srpski trgovac
- Lazar Panča, srpski trgovac i ktitor
Vidi još
urediReference
uredi- ^ Απογραφή Πληθυσμού - Κατοικιών 2011. ΜΟΝΙΜΟΣ Πληθυσμός Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. april 2016) statistics.gr (jezik: grčki)
- ^ a b Hristov Simovski 1998, str. 297.
- ^ „Makedoniя i Odrinsko. Statistika na naselenieto ot 1873 g.“ Makedonski naučen institut, Sofiя, (1995). str. 156-157
- ^ Cvijić, Jovan (1906). Osnove za geografiju i geologiju Makedonije i Stare Srbije. Beograd. str. 392.
- ^ Kъnčov, Vasil. Makedoniя. Etnografiя i statistika, Sofiя, 1900, str. 270.
- ^ Κωνσταντίνος Σπανός. "Η απογραφή του Σαντζακίου των Σερβίων", in: "Ελιμειακά", 48-49, 2001.
- ^ Brancoff, D.M. La Macédoine et sa Population Chrétienne, Paris, (1905). pp. 178-179.
- ^ "Delo", Beograd 1. januar 1906.
- ^ "Beogradske novine", Beograd 8. maja 1918.
- ^ "Srpski Sion", Karlovci 1903.
- ^ "Serbska pčela", za 1835, Budim 1835.
Literatura
uredi- Simovski Hristov, Todor (1998). Naselenite mesta vo Egejska Makedonija. Skopje.
Spoljašnje veze
uredi- Δήμος Εορδαίας (jezik: grčki)
