Biopsija mišića
Biopsija mišića jedna je od medicinskih metoda koja se koristi za potvrdu dijagnoze idiopatske upalne miopatije, i drugih akutnih i hroničnih bolesti mišića. Kako bi se sprečilo nepotrebno podvrgavanje bolesnika ovom invazivnom dijagnostičkom postupku, važno je da se tokom biopsije izvrši parvilan izbor mišića i time obezbedi kvalitetan bioptički uzorka, koji omogućuje potvrdu dijagnoze.[1]
Biopsija mišića | |
---|---|
Klasifikacija i spoljašnji resursi |
Indikacije
urediBiopsija mišića se radi kako bi se otkrio razlog slabljenja njegove funkcije ili kada doktor posumnja da pacijent ima bilo koji poremećaj povezan sa funkcijom mišića. U tom smislu biopsija mišića je indikovana kod:
- Upalne bolesti mišića (kao što su polimiozitis ili dermatomiozitis)
- Bolesti vezivnog tkiva i krvnih sudova mišića (kao što je poliarteritis nodosa)
- Infekcije koja utiču na mišiće (kao što su trihinoza ili toksoplazmoza)
- Nasleđeni mišićni poremećaji kao što su mišićna distrofija ili kongenitalna miopatija
- Metabolički defekti u mišićima
- Efekti lekova, toksina ili poremećaja elektrolita
Biopsija mišića se može primeniti i u diferencijalno-dijagnosičke svrhe, kako bi se utvrdila razlika između nervnih i mišićnih poremećaja.[2][3]
Bolest | Opis |
---|---|
Mišićna distrofija (MD) |
|
Dišenova mišićna distrofija (DMD) |
|
Bekerova mišićna distrofija |
|
Trihineloza |
|
Toksoplazmoza |
|
Miastenija gravis (MG) |
|
Polimiozitis |
|
Dermatomiozitis |
|
Amiotropna lateralna skleroza (ALS) |
|
Fridrajhova ataksija |
|
Konraindikacije
urediBiopsiju mišića ne bi trebalo raditi kod:
- Mišića koji je nedavno bio povređen,
- Naon jatrogene povreda mišića nanete EMG iglom,
- Mišića oštećenih već postojećim stanjem, kao što je npr. kompresija nerva.
Način izvođenja izgled, veličina i karakteristike uzorka
urediBiopsiju mišića bi, ako je to moguće, trebalo napraviti pre početka lečenja. Za nju se bira mišić koji je zahvaćen patološkim procesom i koji je lako dostupan, a to je npr. kod proksimalne raspodele mišićne slabosti deltoidni mišić ili četveroglavi butni mišić. Za biopsiju nisu pogodni izrazito atrofični mišići ni oni na kojima je unazad mesec dana napravljena elektromiografija.[5]
Odgovarajući bioptički uzorak je valjkasti isečak mišića dužine 1,5—2 cm i prečnika 0,5—0,7 cm. Uzorak mora biti dovoljno veliki kako bi se iz njega mogli napraviti brojni rezovi za histološku, histohemijsku, imunohistohemijskim, i kada je to potrebno elektronskomikroskopsku analizu.
Veličina uzroka mišića posobno je važna kod idiopatskih zapaljenjskih miopatija kod kojih su patološke promene žarišne, jer u takvim situacijama one najverovatnije malim uzorkom neće biti obuhvaćene.
Bioptički uzorak koji se dobija isecanjem iz mišićne mase ni na koji način ne sme da traumatizuje; istezanjem, gnječenjem i sličnim postupcima, koji mogu dovesti do nastanka artefakata koji otežava ili onemogućava pravilnu patohistološku analizu.
Komplikacije
urediKomplikacije koje mogu nastati nakon ovog testa su:
- Krvarenje
- Oštećenje mišićnog tkiva ili drugih tkiva u području biopsije (vrlo retko)
- Infekcija (mali rizik u bilo kom trenutku kada je koža intaktna)
Izvori
uredi- ^ Chinoy H, Lamb JA, Ollier WE, Cooper RG. Recent advances in the immunogenetics of idiopathic infl ammatory myopathy. Arthritis Res Ther 2011;13:216-25.
- ^ Dubowitz V, Sewry CA, Oldfors A. The procedure of muscle biopsy. In: Dubowitz V, Sewry CA, Oldfors A, eds. Muscle Biopsy: A Practical Approach. 4th ed. Philadelphia, PA: Elsevier Saunders; 2013:chap 1.
- ^ Warner WC, Sawyer JR. Neuromuscular diseases. In: Azar FM, Beaty JH, Canale ST, eds. Campbell's Operative Orthopaedics. 13th ed. Philadelphia, PA: Elsevier; 2017:chap 35.
- ^ Why might I need a muscle biopsy? U Muscle biopsy The Johns Hopkins University, The Johns Hopkins Hospital, and Johns Hopkins Health System. Pristupljeno 3.7.2019.
- ^ Shepich JR. Muscle biopsy. In: Pfenninger JL, Fowler GC, eds. Pfenninger & Fowler's Procedures for Primary Care. 3rd ed. Philadelphia, PA: Elsevier Mosby; 2010:chap 228.
Literatura
uredi- Paciello O, Papparella S. Histochemical and immunohistological approach to comparative neuromuscular disorders. Folia Histochem Cytobiol 2009;47(2):143-52.
- Rosai J, ed. Kirurška patologija. 9. izdanje. Zagreb: Školska knjiga. 2010.
Spoljašnje veze
uredi
Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja). |