Jugoistočni region

Jugoistočni statistički region jeste jedna od 8 statističkih regiona Severne Makedonije. Upravno središte oblasti je grad Strumica.

Jugoistočni region
Jugoistočen planski region
Položaj
Država Severna Makedonija
Admin. centarStrumica
Površina2.739 km2
 — broj st.171.416
 — gustina st.62,58 st./km2
Broj opština10

Položaj

uredi
 
Strumica, najveći grad regiona

Jugoistočni statistički region se nalazi u jugoistočnom delu zemlje i ima državnu granicu na istoku sa Bugarskom i na jugu sa Grčkom. Sa drugih strana oblast se graniči sa drugim oblastima:

Istorija

uredi
 
Oblast oko Strumice, koja je 1919. godine pripala Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca

Tokom srednjeg veka, u ovoj oblasti se u više navrata smenjivala vizantijska, bugarska i srpska vlast. Poslednje razdoblje vizantijske vlasti okončano je 1334. godine,[1] kada je Strumica ušla u sastav Srbije.[2] U vreme raspada Srpskog carstva i stvaranja posebnih velikaških država, ova oblast ulazi u sastav Serske države, a nakon Maričke bitke (1371) postaje sastavni deo države Dejanovića. Nakon pogibije Konstantina Dejanovića u boju na Rovinama (1395), ovo područje zauzimaju Turci. Nakon oslobođenja od turske vlasti (1912), deo ovog područje ulazi u sastav Kraljevine Srbije, dok drugi deo (Strumica) privremeno potpada pod bugarsku vlast. Za vreme Prvog svetskog rata, bugarska vojska je počinila brojna nasilja nad stanovništvom ove oblasti. Nakon oslobođenja (1918) i oblast Strumice je uključena u sastav novostvorene Kraljevine SHS (Jugoslavije). Ovo područje je 1929. godine postalo deo Vardarske banovine. Za vreme Drugog svetskog rata, bugarska okupatorska vojska je ponovo počinila teška zlodela nad stanovništvom u ovoj oblasti. Nakon konačnog oslobođenja (1944), čitavo područje je ušlo u sastav nove jugoslovenske federalne jedinice Makedonije.

Opštine

uredi

Stanovništvo

uredi

Jugoistočni statistički region imao je po poslednjem popisu iz 2002. g. 171.416 stanovnika, od čega u samom gradu Strumici 35.311 st.

Kretanje broja stanovnika:

Godina popisa Stanovništvo Promena
1994. 167.941 n/p
2002. 171.416 +3,13%

Prema narodnosti sastav stanovništva 2002. godine bio je sledeći:

Broj Postotak
Ukupno 173.814 100%
Makedonci 154.957 90,39%
Turci 12.661 7,38%
Srbi 1.194 0,69%
ostali 2.604 1,51%

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Ostrogorski 1969, str. 471-472.
  2. ^ Ćirković 1995, str. 135-136.

Literatura

uredi