Crkvice (Zenica)

Crkvice (nepravilno Crkvica)^[1]^[2]^[3] gradsko su naselje u naseljenom mjestu Zenica (FBiH, BiH).

Geografija

Prostire se između rijeke Bosne, Kamberovića polja i Babine Rijeke. Duguljasto naselje na sjeveru završava Gradskim grobljem „Crkvice”. Nedaleko je i Kantonalna bolnica Zenica, staro Kužno groblje i fudbalski (uglavnom trening) centar Saveza.

Istorija

Osmanlska okupacija bilo je katastrofalno doba za katoličanstvo i katoličke Hrvate. Katolički Hrvati su zbog nasilnog i interesnog prevjeravanja (većinom na islam i pravoslavlje), ubistava, izbjeglištva i protjerivanja potpuno nestali iz ovih prostora. Biskup Marijan Maravić u izvješću iz 1650. godine ne navodi niti jednu katoličku porodicu u Zenici. Mnogi Hrvati su zbog političke situacije i progona pobjegli u južnu hrvatsku zemlju Dalmaciju.^[4]

Velika epidemija kuge izbila je koncem 18. vijeka u Dalmaciji. Uz to je takođe u tim krajevima vladala neimaština pa je uslijedilo veliko povratno doseljavanje katoličkih Hrvata iz Dalmacije u plodnu srednju Bosnu. Većinom su se naselili u krajevima oko Travnika i Zenice. U Zenicu je tada doselilo stotinjak porodica iz Dalmacije. Doseljenici su u jednu ruku povratnici, jer su to bili potomci onih iseljenika koji su prethodno zbog političke situacije i progona bili odselili u Dalmaciju.^[4]

Drvena katolička crkva u Crkvicama i župni dvor 1894. godine

Katolička crkva u Crkvicama 1915. godine

Doseljene povratničke porodice Hrvata kupovale su plodnu zemlju od osiromašenog i ekonomski pasivnog turskog stanovništva. Ovi doseljeni povratnici potomci Hrvata bili su preduzetniji od domicilnog stanovništva. Zbog ekonomskog stanja iz Dalmacije doseljenih potomaka prognanih katoličkih Hrvata i naglog brojčanog porasta grada Zenice, Zenicu se nazivalo Malom Dalmacijom.^[4]

Zbog naglog porasta broja katolika javila se potreba i za redovnom pastorizacijom u Zeničkom kraju.^[4] Župa Zenica nastala je odvajanjem od Gučogorske župe 1836. godine kao mjesna kapelanija i od tada se vode matične knjige. Prvotno sijelo župe bilo je u izrazito hrvatskom katoličkom selu Crkvicama.^[5] Do 1840. godine kapelanija Zenica potpadala je pod župu Dolac. Osnivanjem samostalne župe u Gučoj Gori, zenička kapelanija je pripala Gučogorskoj župi. Zenica je župom formalno proglašena 1858. godine, a sjedište je bilo u Crkvicama sve do 1870. godine.^[4] Crkvice su 1876. godine postala nezavisna župa.^[5] Godine 1894. crkva je bila drvena. Današnju Crkvu Bezgrešnog Začeća BDM [hr] мјештани су подигли 1914. године.

Референце

^ „Zeničanima rođenim 1958.-1964.”. arhiva.zenicablog.com. Приступљено 28. 2. 2020.
^ „AMBULANTA CRKVICE” Архивирано на сајту Wayback Machine (28. фебруар 2020). dzz.ba. Приступљено 28. 2. 2020. »Ambulanta porodične medicine Crkvice smještena je u zgradi, u ul. Crkvice br. 33...« в. такође прву слику на линку са званичном таблом јавне установе
^ „Policijska stanica Crkvice”. mupzdk.gov.ba. Приступљено 28. 2. 2020.
^ ^а ^б ^в ^г ^д Župa Svetog Josipa - Zenica Архивирано на сајту Wayback Machine (25. април 2019) KRATKA POVIJEST ŽUPE Sv. JOSIPA, ZENICA
^ ^а ^б Bosna Srebrena Архивирано на сајту Wayback Machine (25. април 2019). Samostansko područje Guča Gora: Zenica – župa sv. Ilije proroka

[1] „Zeničanima rođenim 1958.-1964.”. arhiva.zenicablog.com. Приступљено 28. 2. 2020.

[2] „AMBULANTA CRKVICE” Архивирано на сајту Wayback Machine (28. фебруар 2020). dzz.ba. Приступљено 28. 2. 2020. »Ambulanta porodične medicine Crkvice smještena je u zgradi, u ul. Crkvice br. 33...« в. такође прву слику на линку са званичном таблом јавне установе

[3] „Policijska stanica Crkvice”. mupzdk.gov.ba. Приступљено 28. 2. 2020.

[svjosipzenica-4] а ^б ^в ^г ^д Župa Svetog Josipa - Zenica Архивирано на сајту Wayback Machine (25. април 2019) KRATKA POVIJEST ŽUPE Sv. JOSIPA, ZENICA

[Bosna_Srebrena-5] а ^б Bosna Srebrena Архивирано на сајту Wayback Machine (25. април 2019). Samostansko područje Guča Gora: Zenica – župa sv. Ilije proroka

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]