Trgovina ljudima u Jermeniji
Jermenija je ratifikovala Protokol UN o trgovini ljudima iz 2000. u julu 2003. godine.[1]
U 2017. godini Jermenija je bila izvorna zemlja za žene koje su bile izložene trgovini ljudima, posebno prinudnoj prostituciji; zemlja izvora i odredišta za žene na prinudnom radu; i izvorna zemlja za muškarce na prinudnom radu. Žene iz Jermenije bile su podvrgnute seksualnoj trgovini u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Turskoj.
Jermenke i žene bili su podvrgnuti prinudnom radu u Rusiji, dok su Jermenke bile podvrgnute prinudnom radu u Turskoj. Jermenski dejčaci su bili podvrgnuti uslovima prinudnog rada, a jermenske žene i djevojke su bile podvrgnute prinudnoj prostituciji unutar zemlje. Žene iz Rusije su bile podvrgnute uslovima prinudnog rada u Jermeniji.[2][3]
U januaru 2010. godine, jermenska vlada je donijela zakon koji je povećao minimalnu kaznu za osuđene počinitelje trgovine ljudima na pet godina zatvora, omogućio oduzimanje imovine osuđenim počiniocima trgovine ljudima i izuzeo žrtve trgovine ljudima od krivičnog gonjenja za zločine počinjene kao direktna posljedica trgovine ljudima. Iako vlada nije obezbjedila sredstva za pomoć žrtvama 2009. godine, u martu 2010. dodijelila je približno 15.000 dolara skloništu koje vodi nevladina organizacija za iznajmljivanje objekta. Vlada je nastavila da sprovodi svoj nacionalni mehanizam za upućivanje žrtava trgovine ljudima i skoro udvostručila broj žrtava koje je identifikovala u poređenju sa prethodnom godinom. Vlada je pokazala skroman napredak u borbi protiv saučesništva državnih službenika u trgovini ljudima.[2]
Međunarodni odgovor
urediIzvještaj o trgovini ljudima u SAD je objavljen u junu 2014. godini, a Jermenija je zadržala svoj status prvog nivoa, koji su postigli godinu dana prije nego što je zemlja postala jedina koja je napredovala na najviši nivo. Rangiranje pokazuje da je Vlada priznala postojanje trgovine ljudima, uložila značajne napore u rješavanje problema i da se pridržava zadatih standarda. Jermenija je bila jedna od najuspješnijih zemalja svijeta kada je u pitanju borba protiv trgovine ljudima.[4]
Izvještaj o trgovini ljudima iz 2016. godine stavio je Jermeniju u „nivo 1“, u njemu se pominje ključna uloga Jermenske Radne grupe za borbu protiv trgovine ljudima, uključujući predstavnike vlade, civilnog društva i međunarodnih organizacija.[5]
Kancelarija za praćenje i borbu protiv trgovine ljudima Stejt departmenta stavila je zemlju u „Nivo 1“ 2017. godine.[6] Zemlja je ostala na „Nivo 1“ kroz demonstraciju ozbiljnih i neprekidnih napora u identifikaciji žrtava, usvajanje nacionalnog akcionog plana i uspostavljanje i dodjelu sredstava za kompenzacioni fond za žrtve trgovine ljudima.[3] Delegati Jermenije prisustvovali su 18. konferenciji Alijanse protiv trgovine ljudima koju je organizovala Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Beču u aprilu 2018. 80 zemalja je bilo predstavljeno kroz različite međunarodne organizacije i organizacije civilnog društva. Konferencija je obuhvatila različite radionice fokusirane na teme kao što su unapređenje pristupa nadoknadi za žrtve zločina, aspekti roda i trgovine ljudima, uloga civilnog društva, briga o maloljetnicima i značaj medija u borbi protiv trgovine ljudima. Učešće Jermenije podržava njene napore da modernizuje svoje sprovođenje zakona i bori se protiv transnacionalnog kriminala, uključujući trgovinu ljudima i drogom.[7]
Zemlja je 2023. godine postavljena na Nivo 2.[8]
U 2023. godini, Indeks organizovanog kriminala ѕa Jermeniju je iѕnosio 3 od 10 za trgovinu ljudima.[9]
Tužilaštvo
urediJermenska vlada povećala je svoje ukupne napore za sprovođenje zakona protiv trgovine ljudima; međutim, nije pokazao napore da procesuira slučajeve povezane sa prethodnim navodima o saučesništvu vladinih zvaničnika. Jermenija zabranjuje trgovinu ljudima i za prisilni rad i za komercijalnu seksualnu eksploataciju kroz članove 132 i 132-1 svog krivičnog zakona koji, kako je izmijenjen u januaru 2010. godine, propisuje kazne od najmanje pet godina zatvora i do 15 godina zatvora - kazne koje su srazmerne onima propisanim za druge teške zločine, kao što je silovanje.
Vlada je istražila 15 slučajeva trgovine ljudima - uključujući devet seksualne trgovine i šest istraga o trgovini radnom snagom - u poređenju sa 13 istraga u 2008. godini. Jermenski sudovi procesuirali su 19 osoba u 12 slučajeva trgovine ljudima tokom izvještajnog perioda, u poređenju sa osam osoba koje su procesuirane u 2008. godini. Vlasti su osudile 11 prestupnika trgovine ljudima u 2009. godini - uključujući osam osoba za seksualnu trgovinu i tri za trgovinu radnom snagom - u odnosu na četiri presude u 2008. godini. Svih 11 osuđenih prestupnika u 2009. godini dobili su zatvorske kazne; nijedan trgovac ljudima nije dobio uslovne kazne. Četiri prestupnika su dobili kazne u rasponu od tri do pet godina, a sedam prestupnika je dobilo kazne u rasponu od sedam do 13 godina zatvora. Kao rezultat vladinih partnerstava za borbu protiv trgovine ljudima sa spoljnim stranama, oko 447 vladinih zvaničnika prošlo je obuku od nevladinih organizacija za borbu protiv trgovine ljudima, međunarodnih organizacija, stranih vlada i jermenske vlade o nizu pitanja borbe protiv trgovine ljudima, uključujući primjenu jermenskog zakona o borbi protiv trgovine ljudima i nacionalni mehanizam upućivanja žrtava, istražne tehnike i prisilni rad. Iako nije bilo novih izvještaja o saučesništvu vladinih zvaničnika u trgovini ljudima tokom prošle godine, vlada je pokazala samo skroman napredak u ponovo otvorenoj istrazi dobro dokumentovanog slučaja korupcije iz 2006. godine. Odvojeno suđenje bivšem zamjeniku direktora državne škole za posebne potrebe koji je optužen da je prisilio dva učenika da prose u 2008. godini ostalo je u toku na kraju ovog izvještajnog perioda.[2]
U 2017. godini, vlada Jermenije održala je napore za sprovođenje zakona i istražila 16 slučajeva trgovine ljudima, u poređenju sa 14 istraga iz 2015. godine. Od 16 slučajeva, 5 je bilo seksualna trgovina, 10 trgovina radnom snagom, a jedan je bio oboje. Te godine vlada je takođe obučila 334 istražitelja iz Istražnog odbora i 83 policajaca o pitanjima trgovine radnom snagom. U saradnji sa Interpolom, jermenska vlada je koordinirala istrage sa četiri strane vlade.[3]
U 2019. godini Jermenija nije osudila nijednog trgovca ljudima i procesuirala je manje nego u 2018. godini, što je treća godina zaredom da je vlada identifikovala manje slučajeva trgovine ljudima. Žrtve su bile podložne slabom pristupu pravdi, procedurama i zaštiti žrtava-svjedoka što je rezultiralo ponovnom viktimizacijom i beskućništvom. Tokom izvještajnog perioda nije sprovedena nijedna vladina inspekcija rada koja je izazvala smanjenje sposobnosti identifikacije, istrage i sprečavanja prisilnog rada.[10]
Zaštita
urediVlada Jermenije pokazala je ambivalentne napore da identifikuje i pruži zaštitu žrtvama trgovine ljudima. Vlada nije potrošila sredstva koja je izdvojila za pomoć žrtvama u 2009. godini, ali je u martu 2010. godine potpisala sporazum sa lokalnom nevladinom organizacijom da obezbjedi sredstva za iznajmljivanje objekata za jedno sklonište za trgovinu ljudima od februara do decembra 2010. godine.
U septembru 2009. godine, vlada je izdala uredbu koja osigurava žrtvama pristup besplatnim medicinskim uslugama koje pruža država; dvije žrtve su dobile takvu medicinsku pomoć tokom izvještajnog perioda. Vlada je nastavila da sprovodi svoj nacionalni mehanizam upućivanja žrtava. U martu 2010. godine, vlada je donijela promjene u nacionalnom mehanizmu upućivanja, povećavajući pomoć i sklonište za žrtve trgovine ljudima od sedam do 30 dana nakon njihove početne identifikacije; dodatna pomoć je uslovljena njihovom saradnjom sa istragama za sprovođenje zakona.
Nevladine organizacije su izrazile zabrinutost da je nacionalni mehanizam upućivanja nesrazmjerno fokusiran na krivično gonjenje počinilaca trgovine ljudima, a ne na pomoć žrtvama. Vlada je značajno povećala broj identifikovanih žrtava tokom izvještajnog perioda: službenici za sprovođenje zakona identifikovali su 60 žrtava u 2009. godini i uputili ih 22 na pomoć NVO, u poređenju sa 34 identifikovane žrtve i 20 upućenih na pomoć u 2008. godini. 26 žrtava u 2009. godini, u poređenju sa 24 žrtve u 2008. godini. Žrtve su podsticane na saradnju sa organima za sprovođenje zakona; 2009. godine svih 60 žrtava pomoglo je policiji u istragama o trgovini ljudima.
Nevladine organizacije su takođe prijavile poboljšanu osjetljivost sudija i tužilaca za prava žrtava. Stranim žrtvama trgovine ljudima identifikovanim u Jermeniji bilo je dozvoljeno da ostanu u zemlji i rade u lokalnoj privredi. U novembru 2009. godine, vlada je donela zakonski amandman kojim se žrtve trgovine ljudima izuzimaju od krivičnog gonjenja za bilo koje protivpravne radnje koje su možda počinile kao direktnu posljedicu trgovine ljudima; nije bilo izvještaja da su žrtve kažnjene za takva djela tokom perioda izveštavanja. Nedostatak odgovarajuće zaštite žrtava i svjedoka i dalje je zabrinjavajuće; ovo je možda omelo napore Jermenije u tužilaštvu.[2]
Zaštitni napori nastavljeni su i 2017. godine, gdje su identifikovane 22 žrtve u poređenju sa 9 iz 2015. godine. 19 žrtava je prihvatilo pomoć od skloništa koje vode nevladine organizacije, a vlada je izdvojila 18,8 miliona AMD (39.260 dolara) za napore u zaštiti žrtava, uključujući troškove da vodi skloništa. Vlada je takođe uložila 1,8 miliona AMD (3.650 USD) u kompenzacioni fond koji žrtvama trgovine ljudima obezbeđuje jednokratnu isplatu od 250.000 AMD (520 USD). U februaru 2017. godine jedno od skloništa koje vodi NVO zatvoreno je pošto je projekat finansiran od strane donatora završen.[3]
Prevencija
urediJermenska vlada je preduzela napore u borbi protiv trgovine ljudima, posebno kroz podizanje svesti tokom perioda izveštavanja. Vladina agencija za migracije je 2009. godine izdvojila oko 8.000 dolara za objavljivanje i distribuciju 100.000 brošura i letaka koji opisuju pravne procedure za Jermene koji žele da rade u inostranstvu. Ovi materijali su podeljeni putnicima migrantima na aerodromu u Jerevanu, kao i u centrima za zapošljavanje i centrima za socijalne resurse.
Vlada je takođe obezbjedila oko 20.000 dolara za kampanju podizanja svijesti usmerenu na adolescente pod nazivom „Kampanje među mladima za povećanje svijesti o prijetnji trgovine ljudima“. Kampanja je uključivala digitalnu video konferencijsku diskusiju o opasnostima trgovine ljudima koja je emitovana na jermenskoj javnoj televiziji. Kampanja je takođe uključivala dodatne regionalne radionice za obuku omladinskih lidera o opasnostima trgovine ljudima – ove informacije su zatim proslijeđene njihovim vršnjacima. Granični službenici nisu posebno pratili obrasce emigracije i imigracije u potrazi za dokazima o trgovini ljudima, a vlada nije učinila vidljive napore da smanji potražnju za komercijalnim seksualnim odnosima.[2]
Vlada je 2017. godine povećala napore u prevenciji trgovine ljudima i razvila i usvojila Nacionalni akcioni plan (NAP) za period 2016-2018. godine. Međuagencijska radna grupa za borbu protiv trgovine ljudima redovno se sastajala tokom cijele godine i objavljivala polugodišnje i godišnje izvještaje o aktivnostima. Različite preventivne projekte i aktivnosti sprovodile su vladine agencije, a policija je vodila diskusije o podizanju svijesti u školama, emitovala video snimke i učestvovala u televizijskim emisijama posvećenim pitanjima trgovine ljudima. Pojedinci koji su prelazili granicu dobijali su informacije o rizicima trgovine od Ministarstva za dijasporu.[3]
Vidi još
urediReference
uredi- ^ United Nations Treaty Collection website, Chapter XVIII Penal Matters section, Section 12a, retrieved August 19, 2024
- ^ a b v g d „Trafficking in Persons Report 2010 Country Narratives - Countries A Through F”. US Department of State. 2010-06-17. Arhivirano iz originala 2010-06-17. g. Pristupljeno 2023-02-06. Šablon:Pd-notice
- ^ a b v g d „Trafficking in Persons Report 2017 on Armenia”. U.S. Embassy in Armenia (na jeziku: engleski). 2017-07-07. Pristupljeno 2021-10-09.
- ^ „2014 TIP Report”. U.S. Embassy in Armenia (na jeziku: engleski). 2014-06-20. Pristupljeno 2021-10-09.
- ^ „Tier 1 rating in U.S. TIP Report”. U.S. Embassy in Armenia (na jeziku: engleski). 2016-07-01. Pristupljeno 2021-10-12.
- ^ „Trafficking in Persons Report 2017: Tier Placements”. www.state.gov (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 2017-06-28. g. Pristupljeno 2017-12-01.
- ^ „Armenian Delegation attends OSCE 18th Counter-Trafficking-in-Persons Alliance Conference”. U.S. Embassy in Armenia (na jeziku: engleski). 2018-05-22. Pristupljeno 2021-10-15.
- ^ US Government website, Trafficking in Persons Report 2023
- ^ Organised Crime Index website, Armenia: 2023
- ^ „Armenia (Tier 2) 2019” (PDF). U.S. Embassy in Armenia. Pristupljeno 2021-10-26.