Портал:Jugoslovenska vojska u otadžbini
portal
Jugoslovenska vojska u otadžbini
Jugoslovenska vojska u otadžbini ili Ravnogorski pokret (čiji su pripadnici poznati kao četnici) je bila jugoslovenska (većinski srpska), rojalistička gerilska organizacija u Drugom svetskom ratu koju je 13. maja 1941. na Ravnoj gori osnovao pukovnik Dragoljub Mihailović, kao snagu odanu jugoslovenskoj kraljevskoj vladi u izbeglištvu. U Drugom svetskom ratu četnici su uključivali najviše Srba.
IZABRANI ČLANAK
Srpski kulturni klub je politička organizacija osnovana 1937. godine u Kraljevini Jugoslaviji, tokom rata Srpski kulturni klub je predstavljao ideološku podlogu Ravnogorskog pokreta. Srpski kulturni klub je osnovan 1937. godine od strane istaknutih srpskih intelektualaca u Kraljevini Jugoslaviji. Kao povod za osnivanje ove organizacije navodi se „sve neravnopravniji položaj Srba u Jugoslovenskoj državi“.
30p
BITKE
Bitka za Šabac se odigrala od 22. septembra do 24. septembra 1941. godine između četnika i Nemaca tokom Drugog svetskog rata za vreme Trećeg srpskog ustanka. Komandant operacija napada na Nemace u Šapcu bio je artiljerijski kapetana prve klase Dragoslav Račić koji je raspolagao sa oko 2.750 boraca za napad na grad. Nemci su se branili sa oko 1.000 vojnika koji su bili dobro utvrđeni u gradu. Četničke snage opkolile su Šabac i pokušavali su tokom više napada da zauzmu centar grada i da osvoje mlin „Jedinstvo“, koje je bilo najjače nemačko utvđenje. Nemci su se tokom borbi dobro branili, pokušali su više bezuspešnih proboja iz obruča, uspeli su da odbrane prilaze mostu, time su izbegli potpuno opkoljavanje od četnika, most na Savi je za Nemce bio od velike važnosti jer su preko njega očekivali pojačanje i pomoć od 342. divizije. Po podne 24. septembra 1941. godine 342. nemačka pešadijska divizija, praćena hrvatskim ustašama prelazi most preko Save i razbija četnički obruč, koji počinju da se povlače prema planini Cer. Nemci su posle bitke za Šabac u znak odmazde za gubitke koje su im četnici naneli izvršili ratni zločin prema srpskom civilnom stanovništvom, streljavši oko 2.100 građana Šapca i Mačve. Nastup 342. divizije u borbama za Šabac označio je početak velike nemačke ofanzive na ustaničku teritoriju.
30p
IZABRANA BIOGRAFIJA
Radomir Petrović - Kent (rođen 6. septembra 1917. Gornji Krupac, Aleksinac - umro 23. juna 2006. Ženeva, Švajcarska) bio je potporučnik u vojsci Kraljevine Jugoslavije i komandant Boljevačke brigade Jugoslovenske kraljevske vojske u otadžbini za vreme Drugog svetskog rata. Posle rata bio je istaknuti politički emigrant, ekspert Ujedinjenih nacija, izdavač i novinar.Rodio se u selu Gornji Krupac kod Aleksinca, od oca Velimira i majke Divne, kao sedmo dete. Osnovnu školu završio je u svom rodnom selu, nižu gimnaziju u Aleksincu, a maturirao je u Nišu. Bio je prvi učenik-maturant iz njegovog sela. Godine 1935. stupio je u Vojno-intendansku akademiju i 1939. godine proizveden je u čin potporučnika.U Aprilskom ratu bio je u jedinici pod komandom generala Draškića, na Kalni, gde mu je bio ratni raspored. General Draškić poslao je potporučnika Petrovića da odnese važan izveštaj generalu Cukavcu, u Niš. Na ulazu u Niš, Nemci su zarobili Radomira Petrovića, koji su nešto ranije već zauzeli grad. Međutim, Petrović uspeo je da iskoristi nesmotrenost Nemaca i da ima pobegne, pridružio se ponovo Jugoslovenskoj vojsci u Soko Banji, obavestivši komandu da su Nemci već u Nišu.
OVDE možete saznati više...
30p
POTREBNI ČLANCI
- Potrebni članci:
- Četnički odredi Jugoslovenske vojske, Muslimanska nacionalna vojna organizacija, Sastanak u Brajićima, Operacija Tojfel, Srpski udarni korpus, Četnička emigracija, Vrhovna komanda JVuO, Izvršni odbor Centralnog nacionalnog komiteta, Stojan Krstić, Robert Mekdauel, Nikola Nik Lalić, Zločini počinjeni nad pripadnicima ravnogorskog pokreta
- Proširivanje:
30p
DRAGOLjUB MIHAILOVIĆ
Dragoljub Draža Mihailović (Ivanjica, Kraljevina Srbija, 27. april 1893 — Beograd, FNRJ, 17. jul 1946) je bio armijski general i načelnik štaba Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini, kao i ministar vojske, vazduhoplovstva i mornarice Kraljevine Jugoslavije, u vladi akademika Slobodana Jovanovića i vladi dr Božidara Purića, u toku Drugog svetskog rata. Tokom Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata Draža je bio oficir Srpske vojske u Kraljevini Srbiji. Nakon Drugog svetskog rata nove komunističke vlasti su ga osudile na smrt i posle streljanja sahranile na tajnom mestu. Trenutno se pred Višim sudom u Beogradu vodi postupak za njegovu rehabilitaciju. Mihailović je jedan od najodlikovanijih oficira u istoriji moderne srpske države, a poslednje odlikovanje mu je dodelio posthumno američki predsednik Hari Truman marta 1948. godine odlikovao ga je ordenom Legija za zasluge prvog stepena zbog organizovanja i vođenja veoma važnih snaga otpora protiv neprijatelja u okupiranoj Jugoslaviji, spasavanju američkih avijatičara oborenih nad Jugoslavijom, doprinosu savezničkoj stvari i pomoći u konačnoj pobedi Saveznika u Drugom svetskom ratu.
30p
KATEGORIJE I ŠABLONI
Kategorije
- Kategorija:Jugoslovenska vojska u otadžbini
- Kategorija:Ravnogorski pokret
- Kategorija:Jugoslavija u Drugom svetskom ratu
- Kategorija:Oficiri Vojske Kraljevine Jugoslavije
- Kategorija:Jedinice JVuO
- Kategorija:Četnici
- Kategorija:Komiti
Šabloni