Oskar Poćorek
Oskar Poćorek (nem. Oskar Potiorek; Bad Blajberg, 20. novembar 1853 — Klagenfurt, 17. decembar 1933) je bio austrougarski general.
Oskar Poćorek | |||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
![]() General Oskar Poćorek | |||||||||||||||
Lični podaci | |||||||||||||||
Puno ime | Oskar Poćorek | ||||||||||||||
Datum rođenja | 20. novembar 1853. | ||||||||||||||
Mesto rođenja | Bad Blajberg, Austrijsko carstvo | ||||||||||||||
Datum smrti | 17. decembar 1933.80 god.) ( | ||||||||||||||
Mesto smrti | Klagenfurt, Austrija | ||||||||||||||
Obrazovanje | Kriegsschule | ||||||||||||||
Vojna karijera | |||||||||||||||
Služba | 1867–1915 | ||||||||||||||
Čin | general artiljerije (Feldzeugmeister) | ||||||||||||||
Politička karijera | |||||||||||||||
| |||||||||||||||
![](http://up.wiki.x.io/wikipedia/commons/thumb/7/7b/Hromadn%C3%A1_poprava_Srb%C5%AF.jpg/250px-Hromadn%C3%A1_poprava_Srb%C5%AF.jpg)
Oskar Poćorek je bio germanizovani Slovenac koji je iskazivao veliku netrpeljivost prema Srbima i govorio je da Austrougarska sve dotle neće imati mira dok Srbiju ne baci na kolena. U to vreme je važio za najboljeg vojnog stručnjaka.[2]
Od 1910. bio je armijski inspektor austrougarskih trupa u provinciji Bosni i Hercegovini, a od 1911. godine zemaljski namesnik i poglavar Zemaljske vlade u Bosni i Hercegovini.
Poćorek je bio prisutan u automobilu u kojem je ubijen nadvojvoda Franc Ferdinand i njegova supruga vojvotkinja Sofija Hotek 28. juna 1914. godine u Sarajevu. Metak koji je bio namenjen njemu, prema iskazima Gavrila Principa, je usmrtio vojvotkinju.
Bio je jedan od zagovornika Velikog rata još 1913. godine.
U početku Prvog svetskog rata komandovao je austrougarskom balkanskom vojskom (petom, šestom i delovima druge armije) koja je preko Drine ušla u Srbiju, a u cerskoj bici 12–24. avgusta 1914. poražena od srpske vojske i izbačena iz Srbije. U ponovljenoj ofanzivi komandovao je od 8–15. septembra sa 5. i 6. armijom koja je upala u severozapadnu Srbiju, gde su protivofanzivom srpske vojske zaustavljene, a potom su posle teške borbe na Mačkovom kamenu, obe strane prešle u odbranu.
Tokom bitke na Kolubari od 15. novembra do 16. decembra njegove snage su prodrle u unutrašnjost Srbije, ali su protivofanzivom srpske vojske od 3. do 15. decembra potučene i ponovo izbačene iz Srbije.
Zbog neuspeha u operacijama tokom 1914. penzionisan je 23. decembra 1914. godine.
Vidi još
urediReference
uredi- ^ Honzík, Miroslav; Honzíková, Hana (1984). 1914/1918, Léta zkázy a naděje. Czech Republic: Panorama.
- ^ Ćorović, Vladimir. Istorija srpskog naroda. Beograd. Pristupljeno 19. 3. 2013.
Literatura
uredi- Babić, Mirko; Vujičić, Petar (2014). „Austrougarski pogromi protiv Srba 1914-1918: Sa posebnim osvrtom na ratno zakonodavstvo, logore i zločine šuckora u BiH”. Sarajevski atentat 1914. Ćorovićevi susreti 2013. godine: Međunarodni naučni skup istoričara. Gacko: Prosvjeta. str. 307—324.
- Bataković, Dušan T. (1996). The Serbs of Bosnia & Herzegovina: History and Politics. Paris: Dialogue.
- Kraljačić, Tomislav (1987). Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882—1903). Sarajevo: Veselin Masleša.
- Kraljačić, Tomislav (2014) [1992]. „Austrougarski planovi o stvaranju etničkog zida u istočnoj Bosni u Prvom svjetskom ratu”. Moguće strategije razvoja Srbije. Beograd: SANU. str. 930—936.
- Radojević, Mira; Dimić, Ljubodrag (2014). Srbija u Velikom ratu 1914-1918: Kratka istorija. Beograd: Srpska književna zadruga, Beogradski forum za svet ravnopravnih.
- Stojančević, Vladimir (1988). Srbija i srpski narod za vreme rata i okupacije 1914-1918. godine. Leskovac: Narodni muzej.
- Ćorović, Vladimir (1920). Crna knjiga: Patnje Srba Bosne i Hercegovine za vreme Svetskog Rata 1914-1918 (1. izd.). Beograd-Sarajevo.
- Džaja, Srećko M. (1994). Bosnien-Herzegowina in der österreichisch-ungarischen Epoche (1878-1918): Die Intelligentsia zwischen Tradition und Ideologie. München: R. Oldenbourg Verlag.
- Džaja, Srećko M. (2002). Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju (1878-1918): Inteligencija između tradicije i ideologije. Mostar: ZIRAL.