Livonija je istorijski region duž istočnih obala Baltičkog mora. To je nekada bila zemlja finskih Livonaca. [1]

Livonija 1534. godine

Tokom Livonskog krstaškog rata, staru Livoniju je kolonizovalo Livonsko bratstvo mača, kasnije nazvano Livonski red[1], i ime Livonija je počelo označava mnogo širu teritoriju: Teru Marijanu na istočnim obalama Baltičkog mora, u današnjoj Letonija i Estonija. Njegove granice su bili Riški zaliv i Finski zaliv na severozapadu, jezero Peipus i Rusija na istoku, i Litvanija na jugu.

Ruska invazija pokrenula je Livonijski rat (1558-82) u kome su Rusija, Poljska i Švedska osvojile delove ove oblasti. Švedks je na kraju dobila kontrolu najvećeg dela ali ju je ustupila Rusiji 1721. godine.[1]

Livoniju su naseljavali razni baltički i finski narodi, kojima je vladala viša klasa Baltičkih Nemaca. Tokom vremena, neki plemići su polonizovani u poljsko-litvansko plemstvo (šjahta) ili rusifikovano u rusko plemstvo (dvorjanstvo).


Godine 1918. severni deo je postao deo nezavisne Estonije, a južni deo je bio pripojen nezavisnoj Letoniji.[1]

Reference

uredi
  1. ^ Vrati se na: a b v g Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. L-M. Beograd: Politika : Narodna knjiga. str. 37. ISBN 86-331-2116-6. 

Spoljašnje veze

uredi