Kobaš
Kobaš (ranije Bosanski Kobaš) je naseljeno mjesto u opštini Srbac, Republika Srpska, BiH.
Kobaš | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Republika Srpska |
Opština | Srbac |
Stanovništvo | |
— 2013. | 887 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 05′ S; 17° 44′ I / 45.09° S; 17.73° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Prošlost
urediČinilo je oppštinu Kobaš 1865. godine - 14 sela, sa ukupno 796 duša.[1] Broj stanovnika Srba u Kobašu između dva popisa 1847. i 1867. godine se smanjio za 87 duša; od 942 na 855 je spao.[2] Kobaš je bio 1885. godine u sastavu Novogradiškog izbornog sreza za srpski crkveno-narodni sabor u Karlovcima. U njemu je tada popisano 855 pravoslavnih Srba.[3]
Književnik Emil Čakra je 1854. godine objavio u srpskom listu "Svetozoru" pesmu pod nazivom "Kobaškinja". Reč je o staroj narodnoj pesmi posvećenoj tragičnoj smrti devojke Mare Margetić rodom iz Kobaša. Ona je 1611. godine došla iz svog sela u Požegu, da osveti njenog "ljubeznika" - ubije Husein-pašu Sulemanića. Paša je njenog dragog zarobio u bici kod Našica, pa pogubio. Zaustavio je Maru turski stražar i ubio, ali ona je već dotad trojicu Turaka smakla.[4] U Kobašu polovinom 19. veka žive Srbi i Turci. Po smrti trgovca iz Broda, Anastasa Pahanija, prodavana mu je imovina, od koje se u Kobašu (na Savi) nalazila lađa pod imenom "Magdalina". U lađi koja je bila u trošnom stanju, moglo se prevesti 2000 merova žitarica.[5]
Stanovništvo
urediNacionalnost[6] | 2013. | 1991. | 1981. | 1971. | 1961. |
Muslimani | 798 | 678 | 868 | ||
Srbi | 100 | 123 | 160 | ||
Jugosloveni | 76 | 271 | 14 | ||
Hrvati | 16 | 37 | 74 | ||
Albanci | 9 | 5 | |||
Romi | 3 | ||||
Crnogorci | 2 | ||||
Makedonci | 1 | ||||
Slovenci | 1 | ||||
Mađari | 1 | ||||
ostali i nepoznato | 24 | 20 | 18 | ||
Ukupno | 887 | 1.014 | 1.145 | 1.014 |
Demografija[6] | ||
---|---|---|
Godina | Stanovnika | |
1948. | 702 | |
1953. | 943 | |
1961. | 995 | |
1971. | 1.140 | |
1981. | 1.145 | |
1991. | 1.014 | |
1993. | 1.043 | |
2013. | 887 |
Vidi još
urediReference
uredi- ^ "Srpski letopis", Budim 1866. godine
- ^ "Glasnik društva srpske slovesnosti", Beograd 1872. godine
- ^ "Zastava", Novi Sad 1885. godine
- ^ "Svetovid", dodatak "Svetozor", Beč 11. decembar 1854. godine
- ^ "Srbski dnevnik", Novi Sad 1857. godine
- ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
- ^ Demografski procesi u selima srbačke opštine (podaci za Vanredni popis stanovništva 1993. godine, preuzeti od SO Srbac), autor: Ljilja Kopren, Srpske zemlje i svijet (geografski naučno-popularni časopis), Godina XIV, Broj 26, štampa: Viluks d.o.o. u 3.000 primjeraka, izdavač: Geografsko društvo Republike Srpske, Banja Luka (februar, 2007), pp. 16 i 17