Čudesna Žena
Čudesna Žena (engl. Wonder Woman) je izmišljena superherojina koja se pojavljuje u američkim stripovima koje objavljuje izdavačka kuća Di-Si Komiks.[1] Čudesna Žena je član osnivač Lige pravde, kao i ambasador Amazonki. U svojoj domovini, ostrvskom narodu Temiskire, njena zvanična titula glasi „princeza Dajana od Temiskire, kćerka Hipolite”. Kada je trebalo da se uklopi u društvo izvan njene domovine, uzela je tajni identitet Dajana Prins.[2]
| Čudesna Žena | |
|---|---|
 | |
| Informacije iz publikacije | |
| Izdavač | DC stripovi |
| Tvorci | Hari G. Piter (umetnik) Vilijam Molton Marston (pisac) |
| Istorijski debi | oktobar 1941 |
| Informacije u priči | |
| Alter ego | Princeza Dajana od Temiskire (amazonski identitet) Dajana Prins (civilni identitet) |
| Vrsta | amazonka-olimpijka |
| Značajni saveznici | Stiv Trevor Betmen Supermen Superžena |
| Sposobnosti |
|
| Podržava grupe | |
Karakterizacija
urediČudesnu ženu stvorili su američki psiholog i pisac Vilijam Molton Marston[1] i umjetnik Hari G. Piter. Marstonova supruga, Elizabet, i njihova partnerka Oliv Birn,[3] smatraju se inspiracijom za fizički izgled Čudesne žene.[1][4][5][6]
Kratka biografija
urediPriča o porijeklu Čudesne žene govori o tome da ju je majka, kraljica Hipolita, izvajala od gline i podarila joj život da živi kao Amazonka, zajedno sa nadljudskim moćima kao darovima grčkih bogova. Poslednjih godina, Di-Si je promijenio njenu pozadinu otkrićem da je ona kćerka Zevsa i Hipolite, koju su zajedno odgajile njena majka i njene tetke Antiopa i Menalipe. Opis lika se promijenio tokom decenija, uključujući i kratkotrajan gubitak moći 70-ih godina; do 80-ih, umjetnik Džordž Perez dao joj je mišićav izgled i naglasio njeno amazonsko naslijeđe.[7][8] Ona posjeduje arsenal napredne tehnologije, uključujući Laso istine, par neuništivih rukavica, tijaru koja služi kao projektil i, u starijim pričama, niz uređaja zasnovanih na amazonskoj tehnologiji.
U medijima van stripa
urediGal Gadot je glumila Čudesnu Ženu u filmovima Betmen protiv Supermena: Zora pravednika (2016), Čudesna Žena (2017), Liga pravde (2017) i Čudesna Žena 1984 (2020).[9]
Reference
uredi- ^ a b v Garner, Dwight (23. 10. 2014). „Her Past Unchained”. The New York Times (na jeziku: engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 15. 12. 2018.
- ^ Brown, Tracy. „75 years of world-saving: Everything you need to know about 'Wonder Woman'”. latimes.com. Pristupljeno 15. 12. 2018.
- ^ Lepore, Jill. The Secret History of Wonder Woman (1. izd.). New York. ISBN 9780385354042. OCLC 874835576.
- ^ Moon, Michael (2012). Darger's resources. Durham: Duke University Press. ISBN 9780822351429. OCLC 757935711.
- ^ Bennett, Catherine (28. 12. 2014). „The Secret History of Wonder Woman review – is this what a feminist looks like?”. The Guardian (na jeziku: engleski). ISSN 0261-3077. Pristupljeno 15. 12. 2018.
- ^ Pollitt, Katha (14. 10. 2014). „Wonder Woman’s Kinky Feminist Roots”. The Atlantic (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 12. 2018.
- ^ „Ten Moments that Mattered: Wonder Woman Becomes War”. DC (na jeziku: engleski). 26. 12. 2013. Pristupljeno 03. 01. 2019.
- ^ „WONDER WOMAN Kills…Who? Is the New GOD of What? AZZARELLO Explains (Spoilers)”. Newsarama (na jeziku: engleski). Pristupljeno 03. 01. 2019.
- ^ „Gal Gadot on why she loves Wonder Woman: ‘She’s not there because of a love story’”. EW.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 03. 01. 2019.
Literatura
uredi- Lepore, Jill. The Secret History of Wonder Woman (1. izd.). New York. ISBN 9780385354042. OCLC 874835576.
Spoljašnje veze
uredi
- Wonder Woman Official website Arhivirano na sajtu Wayback Machine (8. februar 2012)
- Origin story of Wonder Woman Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. јануар 2012)
- AmazonArchives.com
- Wonder of Wonders
- Glen, Joshua (04. 04. 2004). „Wonder-working Power”. The Boston Globe.
- Jett, Brett. "Who Is Wonder Woman?"," (2009): 1–71.
- Jett, Brett. "Who Is Wonder Woman?--Bonus PDF"," (2009): 1–17.
- Malcolm, Andrew H. (18. 02. 1992). „She's Behind the Match For That Man of Steel”. The New York Times.
- Marston, William Moulton. Emotions of Abnormal People. London: Kegan Paul, Trench, Trübner & Co, Ltd. 1928. ISBN 978-1-4067-0116-6.
- Rosenberg, Robin S. "Wonder Woman As Émigré – Why would Wonder Woman leave her idyllic existence on Paradise Island?", (Article) (2010).
- Rosenberg, Robin S. "Wonder Woman: Compassionate Warrior for Peace", (Article) (2013): 1–35.
- Valcour, Francinne. "Manipulating The Messenger: Wonder Woman As An American Female Icon", (Dissertation) (2006): 1–372.
