Hronologija ustaških zločina 1945.

Nezavisna Država Hrvatska (1941-1945) proglašena je 10. aprila 1941. nakon ulaska njemačkih okupacionih trupa u Zagreb. Tokom prve godine postojanja NDH počinjeni su neki od najmasovnijih zločina ustaša nad srpskim, jevrejskim i romskim civilima i komunistima, među kojima je najviše bilo pripadnika hrvatskog naroda.

Ideologija ustaškog pokreta bila je temeljena na rasističkoj i ekstremno nacionalističkoj politici, po uzoru na fašističke pokrete u Evropi, osobito one najuticajnije - u Italiji i Njemačkoj, na osnovu čega ovaj pokret ubrajamo među fašističke pokrete. Osnovna tendencija ustaške politike ticala se stvaranja etnički homogenog prostora u kome neće biti mjesta za pripadnike srpskog, jevrejskog i romskog naroda, kao i za političke neistomišljenike, osobito kada je riječ o komunistima. Ovakva politika rezultirala je masovnim uništavanjem srpskog, jevrejskog i romskog stanovništva, kao i svih političkih protivnika bez obzira na etničko porijeklo. Ovakva praksa bila je karakteristična za sve djelove NDH.

Izbijanjem partizanskog ustanka tokom 1941. u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, smanjen je intenzitet ustaških zločina u pojedinim regionima na području NDH. Boljom organizacijom partizanskog pokreta i masovnijim prilivom boraca omogućen je aktivniji otpor fašističkim formacijama i stvaranje slobodne teritorije. Ustaše sada moraju angažovati velike snage kako bi prodrle u srpska naselja, dok im je tokom ljeta 1941. polazilo za rukom da sa manjim snagama pohvataju velik broj stanovnika koje bi potom likvidirali. Međutim, u pojedinim regionima u kojima su uslovi organizovanja antifašističke borbe bili otežani (Srem, Slavonija, gradska naselja, itd.) ili u regionima koji su bili izloženi ofanzivama ustaških i njemačkih snaga (Kozara, Kordun, Fruška gora, itd.) zabilježeni su masovni zločini i masovne deportacije lokalnog stanovništva u logore, što je podrazumjevalo izuzetno visoke ljudske gubitke. Takođe, tokom 1942. zapaža se masovnije uništavanje romskog stanovništva nego prethodne godine. Ovo se odnosi na kolektivne deportacije romskih zajednica u logor Jasenovac. Isto tako, tokom 1942. učestale su kolektivne deportacije stanovništva srpskih sela Bosanske krajine, Slavonije i dijela Banije, kao i masovne deportacije iz drugih regiona, u logor Jasenovac, a nastavljene su i deportacije jevrejskog stanovništva u logore, kao i prethodne godine.

Pojedini regioni nastanjeni srpskim stanovništvom, pre svega u Bosni, bili su 1942. pošteđeni ustaških pokolja i masovnijih deportacija u logore zahvaljujući sporazumima o saradnji sa organima NDH lokalnih četničkih odreda. Ipak, ovi sporazumi, ako i neposredna saradnja četnika sa NDH, omogućili suoružanim formacijama NDH da se više usredsrede na područja pod kontrolom partizana, što je rezultiralo masovnih stradanjima civilnog stanovništva i boraca NOVJ.

Januar

• Januar 1945: Kao odmazdu za sabotažu na pruzi u blizini Konjščine u Hrvatskom zagorju ustaše su u Konjščini kod željezničke stanice objesile 40 talaca dovedenih iz Zagreba.

Mart

Građani Sarajeva obešeni od ustaša 2. aprila 1945.

• 29. mart 1945: U Sarajevu je po presudi "Prijekog ratnog suda stožernika Luburića", streljano 41 lice bošnjačke, hrvatske i srpske nacionalnosti. Tog dana je na Marijin dvoru obješeno 55 građana Sarajeva. Danas ispred zgrade Filozofskog fakulteta u Sarajevu postoji spomen-obilježje u znak sjećanja na ovaj događaj. Broj žrtava ustaškog terora pod komandom pukovnika Maksa Luburića nad građanima Sarajeva od 18. februara do 4. aprila 1945. iznosi najmanje 783 lica. Poslijeratna komisija za ekshumaciju žrtava ustaškog zločina u dvorištu vile "Folkert" (poznatoj i kao vila "Berković"), u kojoj je stolovao Maks Luburić, pronašla je 23 plitko zakopana leša. Komisija je utvrdila da su sve žrtve ubijene tupim predmetima ili klanjem.

April

• 7. april 1945: Hapšenje 3 lica hrvatske nacionalnosti u selu Draganjac pokraj Duge Rese. Ustaše su uhapšenike sprovele u zatvor u Karlovcu gdje su ih ubili istog dana.

Literatura

• Amulić, Marijana; Huber, Čedomil: Otpor u logoru Stara Gradiška, Jasenovac, 1980.
• Aralica, Đuro, Ustaški pokolji Srba u glinskoj crkvi, Beograd, 2010.
• Baić, Dušan: Kotar Vrginmost u NO borbi 1941-1945, Vrginmost 1980. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. август 2019)
• Bulajić, Milan: Ustaški zločin genocida i suđenje Andriji Artukoviću 1986, II, Beograd, 1988.
• Cvetković, Dragan: "Stradanje civila Nezavisne države Hrvatske u logoru Jasenovac", Tokovi istorije, 4/2007, Beograd, 2007.
• Čekić, Smail (1996). GENOCID NAD BOŠNJACIMA U DRUGOM SVJETSKOM RATU - DOKUMENTI. Sarajevo: MAG - Udruženje Muslimana za antigenocidne aktivnosti. 
• Dragić, Mile: Tragedija sela Mlake i Jablanca, Novska, 1989.
• Horvatić, Franjo: "Koncentracioni logor 'Danica'", Sjeverozapadna Hrvatska u NOB, Varaždin, 1976.
• HRVATSKO ZAGORJE U REVOLUCIJI. Zagreb: Školska knjiga. 1981. 
• HRVATSKO ZAGORJE U REVOLUCIJI. Zagreb: Epoha. 1959. 
• Jakovljević, Danilo: "O prvim zločinima nad stanovništvom u okolini Sarajeva", Sarajevo u revoluciji, II, Sarajevo, 1977. Архивирано на сајту Wayback Machine (5. август 2019)
• Jelić-Butić, Fikreta: Ustaše i NDH, Zagreb, 1977.
• Jovanović, Nenad, "Dragan Cvetković: Jasenovac je paradigma stradanja", Novosti, 699, Zagreb, 11.5.2013.
• JUSP Jasenovac - Stara Gradiška (2007)
• Kokot, Jovan: Dvanaesta proleterska slavonska brigada, Beograd, 1987.
• Korać, Dušan: Kordun i Banija u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji, Zagreb, 1986.
• Konjhodžić, Mehmed: Kronika ljubuškog kraja, Ljubuški, 1974.
• Kovačević, Pero; Bojčić, Cvjetan: Dereza - rađanje i umiranje, Beograd, 2002.
• Lengel-Krizman, Narcisa: "Sabirni logori i dječja sabirališta na području sjeverozapadne Hrvatske 1941-1942.", Sjeverozapadna Hrvatska u NOB-u, Varaždin, 1977.
• Lazić, Dušan: Sremsko krvavo leto 1942, Sremska Mitrovica, 1982.
• Leković, Mišo: Ofanziva proleterskih brigada u leto 1942, Beograd, 1965. Архивирано на сајту Wayback Machine (5. август 2019)
• Maslić, Miljkan: Početak i razvoj ustanka naroda IV. rajona Korduna, Zagreb, 2010.
• Miletić, Antun: Koncentracioni logor Jasenovac, 1941-1945. Dokumenta, knjiga I, Beograd, 1987.
• Mirković, Jovan, "Hronologija zločina (april-avgust 1941. godine) - prilog dokazima o genocidnom karakteru NDH", Prilozi istraživanju zločina genocida i ratnih zločina, Beograd, 2009.
• Obradović, Milan: "Zločini u kotaru Donji Lapac od 1941. do 1945.", Kotar Donji Lapac u NOR-u 1941-1945, Karlovac, 1985. Архивирано на сајту Wayback Machine (5. август 2019)
• Madžar, Božo,: "Ljudske i materijalne žrtve Sarajeva u toku Drugog svjetskog rata", Sarajevo u revoluciji, IV, Sarajevo, 1977. Архивирано на сајту Wayback Machine (5. август 2019)
• Peršen, Mirko: Ustaški logori (prošireno i dopunjeno izdanje), Zagreb, 1990.
• Požar, Ana, "Stradanje sela Strmen, Crkvenog i Ivanjskog Boka od ustaša tzv. NDH", Jasenovac, Zbornik radova Četvrte međunarodne konferencije o Jasenovcu, Banja Luka-Donja Gradina, 30-31. maj 2007, Banja Luka, 2007.
• Romano, Jaša: Jevreji Jugoslavije 1941-1945: žrtve genocida i učesnici NOR-a, Beograd, 1980. Архивирано на сајту Wayback Machine (21. februar 2021)
• Tomasevich, Jozo, Rat i revolucija u Jugoslaviji, 1941-1945. Okupacija i kolaboracija, Zagreb, 2010. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (20. septembar 2019)
• Samardžija, Dušan: Bosanskodubičko područje u NOR-u i socijalističkoj revoluciji 1941-1945, Bosanska Dubica, 1984.
• SARAJEVO U REVOLUCIJI IV - U BORBI DO PUNOG OSLOBOĐENJA (novembar 1943 - april 1945). Sarajevo: Istorijski arhiv Sarajevo. 1981. 
• Savez antifašističkih boraca Hrvatske, Rušenje antifašističkih spomenika u Hrvatskoj 1990-2000, Zagreb, 2002. (skraćeno: SABH)
• Škiljan, Filip: "Genocid nad Srbima, Romima i Židovima u kotaru Nova Gradiška tijekom Drugog svjetskog rata", Tokovi istorije, 3/2009, Beograd, 2009.
• Škiljan, Filip (2012). HRVATSKO ZAGORJE U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941.-1945. - Opredjeljivanja, borbe, žrtve. Zagreb: Plejada. 
• Vezmar, Gojko: "Uz popis palih boraca, žrtava fašističkog terora i umrlih od tifusa na području općine Titova Korenica", Kotar Korenica i kotar Udbina u NOR-u i socijalističkoj izgradnji, Karlovac, 1979.
• Zatezalo, Đuro: Radio sam svoj seljački kovački posao: Svjedočanstva o genocidu, Zagreb, 2005.
• Zatezalo, Đuro: Jadovno, I, Kompleks ustaških logora 1941. godine, Beograd, 2007.
• "Žrtve fašističkog terora i rata s područja kotara Slunj i kotara Veljun 1941-1945", Kotar Slunj i kotar Veljun u NOR i socijalističkoj izgradnji, II, Karlovac, 1988. (skraćeno: ŽFT Slunj-Veljun)
• "Žrtve fašističkog terora i rata s područja kotara Korenica i kotara Udbina 1941-1945", Kotar Korenica i kotar Udbina u NOR-u i socijalističkoj izgradnji, Karlovac, 1979. (skraćeno: ŽFT Korenica-Udbina)
• "Žrtve fašističkog terora sa područja sadašnje općine Duga Resa 1941-1945.", Duga Resa: radovi iz dalje prošlosti, NOB-e i socijalističke izgradnje, Karlovac, 1986. (skraćeno: ŽFT Duga Resa, 1986)
• ŽUMBERAK - GORJANCI 1941-1945. Samobor. 2005.