Hrvatska biskupska konferencija

Hrvatska biskupska konferencija je skupština biskupa Katoličke crkve sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

Istorija

uredi

Tokom 1991, nakon raspada SFRJ, Hrvatska je dobila državnu nezavisnost i samostalnost. Sveta stolica je priznala Republiku Hrvatsku kao samostalnu državu 13. januara 1992. godine. Nakon toga, hrvatski episkopat izradio je predlog za ustanovljenje Hrvatske biskupske konferencije.

Sveta stolica je dekretom od 15. maja 1993. godine utemeljila za katoličke biskupije na području Hrvatske — Hrvatsku biskupsku konferenciju (HBK) odobrivši njen statut.[1]

Za prvog predsjednika HBK je izabran kardinal Franjo Kuharić, nadbiskup i metropolit zagrebački.

Status HBK obnovljen je 5. februara 2000. godine. Službu predsjednika Hrvatske biskupske konferencije u dva mandata (19972007) obavljao je kardinal Josip Bozanić, nadbiskup i metropolit zagrebački.

Na Plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije u Gospiću (oktobar 2007) za predsjednika HBK je izabran Marin Srakić, nadbiskup i metropolit đakovačko-osječki. Potpredsjednici su bili kardinal Josip Bozanić, metropolit i nadbiskup zagrebački, i monsinjor Marin Barišić, nadbiskup i metropolit splitsko-makarski.

Na 45. plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije (novembar 2012) za predsjednika je izabran monsinjor dr Želimir Puljić, metropolit i nadbiskup zadarski.[2]

Hrvatsku biskupsku konferenciju čini 18 biskupija i Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj. Biskupije su uključene u četiri metropolije: Đakovačko-osječku, Riječku, Splitsko-makarsku i Zagrebačku, dok je Zadarska nadbiskupija neposredno potčinjena Svetoj stolici.

Biskupi s područja Bosne i Hercegovine imaju svoju Biskupsku konferenciju.

Hrvatska biskupska konferencija je punopravni član Savjeta biskupskih konferencija Evrope, a u Savjetu biskupskih konferencija Evropske unije ima status posmatrača.

Članovi

uredi
  • kardinal Josip Bozanić, potpredsjednik;
  • monsinjor Ivan Devčić;
  • monsinjor Marin Barišić;
  • monsinjor Mile Bogović;
  • monsinjor Mijo Gorski;
  • monsinjor Đuro Hranić;
  • monsinjor Vjekoslav Huzjak;
  • monsinjor Ante Ivas;
  • monsinjor Juraj Jezerinac;
  • monsinjor Nikola Kekić;
  • monsinjor Vlado Košić;
  • monsinjor Dražen Kutleša;
  • monsinjor Josip Mrzljak;
  • monsinjor Valentin Pozaić;
  • monsinjor Želimir Puljić, predsjednik;
  • monsinjor Ivan Šaško;
  • monsinjor Antun Škvorčević;
  • monsinjor Slobodan Štambuk;
  • monsinjor Mate Uzinić;
  • monsinjor Valter Župan.


Umirovljeni biskupi:

  • monsinjor Antun Bogetić;
  • monsinjor Ivan Milovan;
  • monsinjor Marin Srakić.

Vidi još

uredi

Reference

uredi

Spoljašnje veze

uredi