Homogena Srbija je djelo autora Stevana Moljevića.

Mapa Srbije prema projekt Homogena Srbija

U ovo djelu, suprotno pretpostavkama Ilije Garašinina koji je vjerovao da snaga države proizilazi iz njene veličine i organizacionih principa, Moljević naglašava svoju snagu izvodi iz stepena do koga se njeno stanovništvo identifikuje sa državom.[1] Moljević je vjerovao da pobjednička Kraljevina Srbija 1918. godine napravila ozbiljnu grešku kada je odlučila da uspostavi Jugoslaviju umjesto da jasno odredi granice Srbije.[2]

Odmah nakon kapitulacije Jugoslavije poslije Aprilskog rata, Moljević je stvorio koncept „homogene” Srbije i trijalističke Jugoslavije.[3]

Moljević je napisao drugu raspravu pod nazivom „Mišljenje o našoj državi, njenim granicama” i zajedno sa Homogenom Srbijom, Moljević je to predstavio Dragiši Vasiću.[4]

Džon R. Lamp je ukazao na značajne detalje kao taj da Centralni nacionalni komitet ima sekundarni status, dok Moljević nije došao na istaknuti položaj u Komitetu 1943. godine, provlačeći koncept Moljevićeve Homogene Srbije kao centralni dio koherentnog skupa četničkih ratnih ciljeva.[5]

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Szajkowski 1993, str. 135: "Moljevic argued, contrary to GaraSanin's presumptions, that the strength of a state came not from its principles of organization and size, but from the degree to which the population identifies with the state and is committed to it. "
  2. ^ Sfikas & Williams 1999, str. 302: "According to the Chetnik ideologue Stefan Moljevic, the fundamental mistake was made in 1918 when the borders of Serbia had not been clearly defined."
  3. ^ Krestić 2004, str. 103: "Dr. Stevan Moljevic, immediately after the April collapse of Yugoslavia in 1941, created the projects of a "homogeneous" Serbia and trialist Yugoslavia.
  4. ^ Krestić 2004, str. 53.
  5. ^ Lampe 2000, str. 206.

Literatura

uredi