Herpetiformni dermatitis
Herpetiformni dermatitis (Dermatitis herpetiformis (DH)) je hronična rekurentna bolest iz grupe poremećaja izazvanih unosom i preosetljivošću na gluten.[3] Njena glavna klinička manifestacija je pojava papulovezikularne ospe sa pratećim svrabom.[4] Zlatni standard za dijagnozu bolesti je direktna imunofluorescencija kože u okolini lezija.[5] Primarni način lečenja je bezglutenska dijeta.
| Herpetiformni dermatitis | |
|---|---|
| Sinonimi | Duhring's disease[1][2] |
 | |
| Karakterističan osim kod herpetiformnog dermatitisa | |
| Specijalnosti | dermatologija |
Etiologija
urediHerpetiformni dermatitis je retka bolest od koje boluju uglavnom mlađe odrasle osobe. Bolest je učestalija kod muškaraca u u odnosu na žene, sa muško : ženskim odnosom 1,5 — 1.9 : 1.[3]
Kao i kod celijakije, i kod bolesnika s herpetiformnim dermatitisom uočena je visoka prevalencija HLA-DQ2 (90%) i HLA-DQ8 (5%) haplotipova.[6][7][8]
Klinička slika
uredi
Kliničkom slikom dominiraju kožne promene u obliku:[9][10][3]
- Eritematoznih papula i urtikarijalnih plakova, koji su grupisani u vezikule i napete mehurići s centrifugalnim rastom, seroznoga ili hemoragijskog sadržaja, sa simetričnom distribucijom.
- Snažnog osećaja žarenja i svrbeža.
- Ogoljenih područja egzulcerisane kože i krusta, koje nastaju nakon pucanja bula
- Hipopigmentacije ili hiperpigmentacije, kože na mestima nakon povlačnja krusta.[11]
Promenama su najčešće zahvaćene ekstenzorne regije tela: prednji deo bedara, kolena, laktovi, zadnjica i sakralna regija, s tim da područje ramena, lopatice i skalpa takođe može biti zahvaćeno.[12]
Iako samo 10% pacijenata ima tegobe od strane digestivnog sistema, oštećenje sluzokože tankoga creva može se dijagnostikovati kod 65 — 75% bolesnika.[13] Čak se i u pacijenata s prividno normalnim nalazom biopsije mogu naći suptilne promene sluzokože poput povećanog broja intraepitelnih limfocita koje idu u prilog glutenskoj preosjetljivosti. Ovi pacijenti po pravilu imaju pozitivnu CD-specifičnu serologiju, a takođe su pod povećanim rizikom za nastanak komplikacija povezanih s celijakijom poput autoimunih bolesti, anemije, osteoporoze i sl.[8]
Dijagnoza
uredi
Dijagnoza se najpouzanije postavlja na osnovu nalaza karakterističnih IgA zrnastih depozita na vrhu dermalne papile u području sublamine dense bazalne membrane, a prisutni su i u bolesnoj i u zdravoj koži.[14][15][12]
Zlatni standard za dijagnozu DH je direktna imunofluorescencija kože u okolini lezija. Anti-tTg se koriste za dijagnozu, ali i za procenu pacijentovog poštovanja bezglutenske ishrane i za procenu oštećenja crevne sluzokože.[16] Otkrivena su antitela protiv epidermalne transglutaminaze (anti-eTg), enzima za koji se smatra da je glavni autoantigen kod DH jer ima 64%-tnu homolognost s tkivnom transglutaminazom. Pojedini autoori smatraju da je 20% anti-tTg negativnih pacijenata po svojoj suštini anti-eTg pozitivno.[5][15]
Kako je ova bolest kožna manifestacija celijakije, dokazanu dijagnozu DH-a bi trebalo uzeti kao indirektan dokaz oštećenja sluzokože i smatrati da nije potrebna duodenalna biopsija.[17]
Terapija
uredi- Dijeta
Bolesnicima sa postavljanom dijagnozom herpetiformnim dermatitisom savetuje se bezglutenska ishran, čak i kada nije dokazana enteropatija, s obzirom na to da se radi o ospi koja je osjetljiv na gluten. time se izbegavaju moguće komplikacije.[18] Izbegavanje unosa glutenskih proizvoda tokom ishrane smanjuje se osećaj žarenja i pečenja veziko-eritematoznih papula, i time dovodi do poboljšanja patohistološkog nalaza, koji se utvrđuje biopsijom duodenuma.[5]
- Simptomatska terapija
Za simptomatsko lečenje svrbeža i regresiju kožnih promena može se propisati dapson, ali pri njegovoj primeni treba uzeti u obzir teške nuspojave poput hemolitičke anemije, agranulocitoze, methemoglobinemije i periferne neuropatije.[19]
Važno je napomenuti da farmakoterapija nema rezultata na enteropatiju, već se oporavak sluzokože tankoga creva može postići samo uvođenjem bezglutenske ishrane.[4]
Vidi još
urediIzvori
uredi- ^ Fitzpatrick's Dermatology in General Medicine (6th izd.). McGraw-Hill. 2003. ISBN 978-0-07-138076-8..
- ^ Rapini, Ronald P.; Bolognia, Jean L.; Jorizzo, Joseph L. (2007). Dermatology: 2-Volume Set. St. Louis: Mosby. ISBN 978-1-4160-2999-1.
- ^ a b v „Dermatitis herpetiformis | DermNet NZ”. dermnetnz.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ a b Clarindo, M. V.; Possebon, A. T.; Soligo, E. M.; Uyeda, H.; Ruaro, R. T.; Empinotti, J. C. (2014). „Dermatitis herpetiformis: Pathophysiology, clinical presentation, diagnosis and treatment”. An Bras Dermatol. 89 (6): 865—75. PMC 4230654
. PMID 25387490. doi:10.1590/abd1806-4841.20142966.; quiz 876-7.
- ^ a b v „Dermatitis Herpetiformis”. Celiac Disease Foundation (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ Al-Toma, Abdulbaqi; Volta, Umberto; Auricchio, Renata; Castillejo, Gemma; Sanders, David S.; Cellier, Christophe; Mulder, Chris J.; Lundin, Knut E A. (2019). „European Society for the Study of Coeliac Disease (ESsCD) guideline for coeliac disease and other gluten‐related disorders”. United European Gastroenterology Journal. 7 (5): 583—613. PMC 6545713 . PMID 31210940. doi:10.1177/2050640619844125..
- ^ Paek, S. Y.; Steinberg, S. M.; Katz, S. I. (2011). „Remission in dermatitis herpetiformis: A cohort study”. Archives of Dermatology. 147 (3): 301—305. PMC 6953381 . PMID 21079050. doi:10.1001/archdermatol.2010.336..
- ^ a b Sapone, Anna; Bai, Julio C.; Ciacci, Carolina; Dolinsek, Jernej; Green, Peter HR; Hadjivassiliou, Marios; Kaukinen, Katri; Rostami, Kamran; Sanders, David S.; Schumann, Michael; Ullrich, Reiner; Villalta, Danilo; Volta, Umberto; Catassi, Carlo; Fasano, Alessio (2012). „Spectrum of gluten-related disorders: Consensus on new nomenclature and classification”. BMC Medicine. 10: 13. PMC 3292448 . PMID 22313950. doi:10.1186/1741-7015-10-13 ..
- ^ „Dermatitis Herpetiformis (DH): Definition, Causes & Treatment”. Cleveland Clinic. Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ Alonso-Llamazares, J.; Gibson, L. E.; Rogers Rs, 3rd (2007). „Clinical, pathologic, and immunopathologic features of dermatitis herpetiformis: Review of the Mayo Clinic experience”. International Journal of Dermatology. 46 (9): 910—919. PMID 17822491. S2CID 22889775. doi:10.1111/j.1365-4632.2007.03214.x..
- ^ Bolotin, D.; Petronic-Rosic, V. (2011). „Dermatitis herpetiformis. Part II. Diagnosis, management, and prognosis”. Journal of the American Academy of Dermatology. 64 (6): 1027—1033. PMID 21571168. doi:10.1016/j.jaad.2010.09.776..
- ^ a b Mendes, Fernanda Berti Rocha; Hissa-Elian, Adaucto; Abreu, Marilda Aparecida Milanez Morgado de; Gonçalves, Virgínica Scaff (2013). „Review: Dermatitis herpetiformis”. Anais Brasileiros de Dermatologia. 88 (4): 594—599. PMC 3760935 . PMID 24068131. doi:10.1590/abd1806-4841.20131775..
- ^ „Do I Have Eczema? Does It Normally Blister?”. WebMD (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „Dermatitis Herpetiformis - Dermatologic Disorders”. Merck Manuals Professional Edition (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ a b Jaskowski, Troy D.; Hamblin, Tracy; Wilson, Andrew R.; Hill, Harry R.; Book, Linda S.; Meyer, Laurence J.; Zone, John J.; Hull, Christopher M. (2009). „IgA Anti-Epidermal Transglutaminase Antibodies in Dermatitis Herpetiformis and Pediatric Celiac Disease”. Journal of Investigative Dermatology. 129 (11): 2728—2730. PMID 19516268. doi:10.1038/jid.2009.142..
- ^ Rose, C.; Armbruster, F. P.; Ruppert, J.; Igl, B. W.; Zillikens, D.; Shimanovich, I. (2009). „Autoantibodies against epidermal transglutaminase are a sensitive diagnostic marker in patients with dermatitis herpetiformis on a normal or gluten-free diet”. Journal of the American Academy of Dermatology. 61 (1): 39—43. PMID 19344979. doi:10.1016/j.jaad.2008.12.037..
- ^ Caproni, M.; Antiga, E.; Melani, L.; Fabbri, P. (2009). „Guidelines for the diagnosis and treatment of dermatitis herpetiformis”. Journal of the European Academy of Dermatology and Venereology. 23 (6): 633—638. PMID 19470076. S2CID 7906559. doi:10.1111/j.1468-3083.2009.03188.x..
- ^ „Dermatitis herpetiformis Duhring”. Stetoskop.info (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ Reunala, Timo; Salmi, Teea T.; Hervonen, Kaisa; Kaukinen, Katri; Collin, Pekka (2018). „Dermatitis Herpetiformis: A Common Extraintestinal Manifestation of Coeliac Disease”. Nutrients (na jeziku: engleski). 10 (5): 602. PMC 5986482 . PMID 29757210. doi:10.3390/nu10050602 .
Literatura
uredi- Rapini, Ronald P.; Bolognia, Jean L.; Jorizzo, Joseph L. (2007). Dermatology: 2-Volume Set. St. Louis: Mosby. ISBN 978-1-4160-2999-1.
- Sapone, A.; Bai, J. C.; Ciacci, C.; Dolinsek, J.; Green, P. H.; Hadjivassiliou, M.; Kaukinen, K.; Rostami, K.; Sanders, D. S.; Schumann, M.; Ullrich, R.; Villalta, D.; Volta, U.; Catassi, C.; Fasano, A. (2012). „Spectrum of gluten-related disorders: Consensus on new nomenclature and classification”. BMC Medicine. 10: 13. PMC 3292448 . PMID 22313950. doi:10.1186/1741-7015-10-13 .
- Czaja-Bulsa, G. (2015). „Non coeliac gluten sensitivity - A new disease with gluten intolerance”. Clinical Nutrition (Edinburgh, Scotland). 34 (2): 189—194. PMID 25245857. doi:10.1016/j.clnu.2014.08.012.
- Nijeboer, P.; Bontkes, H. J.; Mulder, C. J.; Bouma, G. (2013). „Non-celiac gluten sensitivity. Is it in the gluten or the grain?”. Journal of Gastrointestinal and Liver Diseases : JGLD. 22 (4): 435—440. PMID 24369326.
- Volta, U.; Caio, G.; De Giorgio, R.; Henriksen, C.; Skodje, G.; Lundin, K. E. (2015). „Non-celiac gluten sensitivity: A work-in-progress entity in the spectrum of wheat-related disorders”. Best Practice & Research. Clinical Gastroenterology. 29 (3): 477—491. PMID 26060112. doi:10.1016/j.bpg.2015.04.006.
- Ellis, A.; Linaker, B. D. (1978). „Non-coeliac gluten sensitivity?”. Lancet (London, England). 1 (8078): 1358—1359. PMID 78118. S2CID 53267087. doi:10.1016/s0140-6736(78)92427-3.
- Elli, L.; Branchi, F.; Tomba, C.; Villalta, D.; Norsa, L.; Ferretti, F.; Roncoroni, L.; Bardella, M. T. (2015). „Diagnosis of gluten related disorders: Celiac disease, wheat allergy and non-celiac gluten sensitivity”. World Journal of Gastroenterology. 21 (23): 7110—7119. PMC 4476872 . PMID 26109797. doi:10.3748/wjg.v21.i23.7110 .
- Francavilla, R.; Cristofori, F.; Castellaneta, S.; Polloni, C.; Albano, V.; Dellatte, S.; Indrio, F.; Cavallo, L.; Catassi, C. (2014). „Clinical, serologic, and histologic features of gluten sensitivity in children”. The Journal of Pediatrics. 164 (3): 463—7.e1. PMID 24252792. doi:10.1016/j.jpeds.2013.10.007.
- Caio, G.; Riegler, G.; Patturelli, M.; Facchiano, A.; De Magistris, L.; Sapone, A. (2017). „Pathophysiology of non-celiac gluten sensitivity: Where are we now?”. Minerva Gastroenterologica e Dietologica. 63 (1): 16—21. PMID 27808487.
- Kabbani, T. A.; Vanga, R. R.; Leffler, D. A.; Villafuerte-Galvez, J.; Pallav, K.; Hansen, J.; Mukherjee, R.; Dennis, M.; Kelly, C. P. (2014). „Celiac disease or non-celiac gluten sensitivity? An approach to clinical differential diagnosis”. The American Journal of Gastroenterology. 109 (5): 741—6; quiz 747. PMID 24619056. S2CID 1806412. doi:10.1038/ajg.2014.41.
- Catassi, C.; Bai, J. C.; Bonaz, B.; Bouma, G.; Calabrò, A.; Carroccio, A.; Castillejo, G.; Ciacci, C.; Cristofori, F.; Dolinsek, J.; Francavilla, R.; Elli, L.; Green, P.; Holtmeier, W.; Koehler, P.; Koletzko, S.; Meinhold, C.; Sanders, D.; Schumann, M.; Schuppan, D.; Ullrich, R.; Vécsei, A.; Volta, U.; Zevallos, V.; Sapone, A.; Fasano, A. (2013). „Non-Celiac Gluten sensitivity: The new frontier of gluten related disorders”. Nutrients. 5 (10): 3839—3853. PMC 3820047 . PMID 24077239. doi:10.3390/nu5103839 .
- Volta, U.; Bardella, M. T.; Calabrò, A.; Troncone, R.; Corazza, G. R.; Study Group for Non-Celiac Gluten Sensitivity (2014). „An Italian prospective multicenter survey on patients suspected of having non-celiac gluten sensitivity”. BMC Medicine. 12: 85. PMC 4053283 . PMID 24885375. doi:10.1186/1741-7015-12-85 .
- Kvehaugen, A. S.; Tveiten, D.; Farup, P. G. (2018). „Is perceived intolerance to milk and wheat associated with the corresponding IgG and IgA food antibodies? A cross sectional study in subjects with morbid obesity and gastrointestinal symptoms”. BMC Gastroenterology. 18 (1): 22. PMC 5789698 . PMID 29378512. doi:10.1186/s12876-018-0750-x .
- Volta, U.; Caio, G.; Tovoli, F.; De Giorgio, R. (2013). „Non-celiac gluten sensitivity: Questions still to be answered despite increasing awareness”. Cellular & Molecular Immunology. 10 (5): 383—392. PMC 4003198 . PMID 23934026. doi:10.1038/cmi.2013.28.
- Volta, U.; Caio, G.; Karunaratne, T. B.; Alaedini, A.; De Giorgio, R. (2017). „Non-coeliac gluten/Wheat sensitivity: Advances in knowledge and relevant questions”. Expert Review of Gastroenterology & Hepatology. 11 (1): 9—18. PMID 27852116. S2CID 34881689. doi:10.1080/17474124.2017.1260003.
- Volta, U.; De Giorgio, R. (2012). „New understanding of gluten sensitivity”. Nature Reviews. Gastroenterology & Hepatology. 9 (5): 295—299. PMID 22371218. S2CID 205487297. doi:10.1038/nrgastro.2012.15.
- Sapone, A.; Lammers, K. M.; Mazzarella, G.; Mikhailenko, I.; Cartenì, M.; Casolaro, V.; Fasano, A. (2010). „Differential mucosal IL-17 expression in two gliadin-induced disorders: Gluten sensitivity and the autoimmune enteropathy celiac disease”. International Archives of Allergy and Immunology. 152 (1): 75—80. PMC 2956008 . PMID 19940509. doi:10.1159/000260087.
- Catassi, Carlo; Elli, Luca; Bonaz, Bruno; Bouma, Gerd; Carroccio, Antonio; Castillejo, Gemma; Cellier, Christophe; Cristofori, Fernanda; De Magistris, Laura; Dolinsek, Jernej; Dieterich, Walburga; Francavilla, Ruggiero; Hadjivassiliou, Marios; Holtmeier, Wolfgang; Körner, Ute; Leffler, Dan; Lundin, Knut; Mazzarella, Giuseppe; Mulder, Chris; Pellegrini, Nicoletta; Rostami, Kamran; Sanders, David; Skodje, Gry; Schuppan, Detlef; Ullrich, Reiner; Volta, Umberto; Williams, Marianne; Zevallos, Victor; Zopf, Yurdagül; Fasano, Alessio (2015). „Diagnosis of Non-Celiac Gluten Sensitivity (NCGS): The Salerno Experts' Criteria”. Nutrients. 7 (6): 4966—4977. PMC 4488826 . PMID 26096570. doi:10.3390/nu7064966 .
- Biesiekierski, J. R.; Iven, J. (2015). „Non-coeliac gluten sensitivity: Piecing the puzzle together”. United European Gastroenterology Journal. 3 (2): 160—165. PMC 4406911 . PMID 25922675. doi:10.1177/2050640615578388.
- Mišak Z. Gluten u prehrani: uzrok celijakije ili nešto više. Paediatr Croat. 58 (1): 175—9. 2014. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=(pomoć). - Bruni, O.; Dosi, C.; Luchetti, A.; Della Corte, M.; Riccioni, A.; Battaglia, D.; Ferri, R. (2014). „An unusual case of drug-resistant epilepsy in a child with non-celiac gluten sensitivity”. Seizure. 23 (8): 674—676. PMID 24813861. S2CID 36756660. doi:10.1016/j.seizure.2014.04.005.
- Lionetti, E.; Leonardi, S.; Franzonello, C.; Mancardi, M.; Ruggieri, M.; Catassi, C. (2015). „Gluten Psychosis: Confirmation of a New Clinical Entity”. Nutrients. 7 (7): 5532—5539. PMC 4517012 . PMID 26184290. doi:10.3390/nu7075235 .
- Leccioli, Valentina; Oliveri, Mara; Romeo, Marcello; Berretta, Massimiliano; Rossi, Paola (2017). „A New Proposal for the Pathogenic Mechanism of Non-Coeliac/Non-Allergic Gluten/Wheat Sensitivity: Piecing Together the Puzzle of Recent Scientific Evidence”. Nutrients. 9 (11): 1203. PMC 5707675 . PMID 29099090. doi:10.3390/nu9111203 .
- Tanpowpong, P.; Broder-Fingert, S.; Katz, A. J.; Camargo Jr, C. A. (2012). „Predictors of gluten avoidance and implementation of a gluten-free diet in children and adolescents without confirmed celiac disease”. The Journal of Pediatrics. 161 (3): 471—475. PMID 22484356. doi:10.1016/j.jpeds.2012.02.049.
Spoljašnje veze
uredi| Klasifikacija | |
|---|---|
| Spoljašnji resursi |
 | Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja). |
