Somaliland
Somaliland (somal. Somaliland; arap. صوماليلاند ili أرض الصومال), ili zvanično Republika Somalilend (somal. Jamhuuriyadda Somaliland; arap. جمهورية صوماليلاند), defakto je nezavisna država na Rogu Afrike koja se nalazi unutar međunarodno priznate teritorije Somalije.
Republika Somaliland Jamhuuriyadda Soomaaliland جمهورية صومليلاندا Jumhūrīyat Sūmāli-lānda | |
---|---|
Krilatica: "Nema Boga osima Alaha; Muhamed je njegov prorok“ Takođe: „Pravda, mir, sloboda, demokratija i uspeh za sve" | |
Himna: kkll | |
Glavni grad | Hargeisa |
Službeni jezik | somalski i arapski |
Vladavina | |
Istorija | |
| |
Geografija | |
Površina | |
— ukupno | 137.600 km2 |
Stanovništvo | |
— 2024. | 6.200.000 |
— gustina | 45,06 st./km2 |
Ekonomija | |
Valuta | Somalilandski šiling(-(SLSH)-) |
Ostale informacije | |
Vremenska zona | UTC +3 |
Nezavisnost je proglašena 18. maja 1991. godine, ali državu do danas niko nije priznao. Jedine zvanične veze postoje sa susednom Etiopijom.
Somaliland je bio nezavisan pet dana tokom 1960. nakon završetka britanske dominacije nad ovom teritorijom.
Geografija
urediSomaliland se nalazi na istoku Afričkog roga između 08°00' - 11°30' paralele severno od ekvatora i između 42°30' - 49°00' meridijana istočno od Griniča. Somaliland ima 740 км obale, većinom uz Crveno more. Teritorija se graniči sa Etiopijom na jugu i zapadu, Džibutijem na severozapadu, Adenskim zalivom na severu i autonomnim somalskom regijom Puntland na istoku.
U Somalilendu se meša vlažna i suva klima. Severni deo zemlje je brdovit i u mnogim područjima visina doseže između 900 i 2.100 metara. Regije Avdal, Saksil i Vukoji Galbid su brdovite i plodne, dok je u Togdhiru polupustinjsko područje s manje zelenila. U regiju Avdal spadaju mnogi otoci i koralni grebeni.
Deset kilometara severno od Erigava su ostaci šume smreka, uzduž ruba strmine iznad Adenskog zaliva. Strmina se nalazi na oko 2.000 metara nadmorske visine, na mestu gde se put iz Erigava spušta na obalu. Dva kilometra zapadnije nalazi se najviša tačka u Somalilandu i Somaliji, 2.416 metara visok Šimbiris, tzv. „prebivalište ptica”.
Zbog zelenila u nekim delovima Somalilenda, divlje životinje (npr. zebre) dolaze u ta područja radi ispaše ili parenja. U Somalilandu se između ostalih divljih životinja mogu naći i kadui, divlje svinje, somalski divlji magarac, bradavičasta svinja, antilope, somalska ovca, divlje koze i kamile. Takođe se u ovom području mogu naći i mnoge vrste ptica i riba.
Politička podela
urediRepublika Somalilend se sastoji od šest upravnih regija, a na čelu svake nalazi se guverner. Područje države obuhvata celu teritoriju bivšeg protektorata zvanog Britanski Somalilend, koji je pet dana bio nezavisna država 1960. godine.
Šest somalilendskih regija su:
Veći gradovi u Somalilendu su:
Stanovništvo
urediPrema procenama u Somalilendu živi oko 3,5 miliona stanovnika.
Jezici
urediVećina stanovništva u Somalilendu govori somalski i arapski, koji su službeni jezici. Član 6 ustava iz 2001. godine naglašava da je službeni jezik Somalilenda somalski, dok je učenje arapskog obavezno u školama i džamijama. Engleski se takođe uči u školama.
Religija
urediGotovo svi stanovnici u Somalilendu su sunitski muslimani, a islam je i državna religija. Iako postoje tragovi predislamske religije u Somalilendu, islam predstavlja važan deo somalskog nacionalnog identiteta. U zemlji su pre delovali i katolički misionari. U kolonijalno vreme u Britanskoj Somaliji delovao je Apostolski vikarijat Arabije, kojim su upravljali kapucini.
Klanska struktura
urediSomalilendsko društvo koje broji oko 3,5 miliona pripadnika organizovano je u plemena, čija veličina se obično kreće u intervalu od 5.000 do 50.000 pripadnika. Najveće pleme u Somalilendu je Isak, a drugo po veličini je Dir koji uključuje bratstva Isa i Gadabursi. Druga veća plemena su Varsangeli i Dulbahante (podskupina plemena Darod). Varsangeli i Dulbahante žive većinom u regijama Sul, Sanag, i Togdir, dok pripadnici plemena Isak žive većinom u regijama Vukoji Galbid, Togdir, okrug Gebilej i u nekim delovima regija Sul i Sanag. Pleme Gadabursi većinom živi na zapadu zemlje, u regiji Avdal.
Plemena su podeljena u grupe prema poreklu, koje obično sadrže između 2 500 i 10.000 članova. Plemenska diskriminacija strogo je zabranjena, a vlada smatra svako pleme jednakim.
Politika
urediU Somalilendu je stvoren mešani sistem od tradicionalnih i zapadnjačkih institucija. U međuplemenskim sastancima, završno sa sastankom u Burami 1993. godine, stvoren je bil (pleme ili zajednica) sistem vlasti, koji se sastoji od izvršne vlasti (predsednik, potpredsednik i savet ministara), dvodomne zakonodavne vlasti, te nezavisne sudske vlasti. Tradicionalno somalsko veće starešina (gurti) čini gornji dom parlamenta, te je odgovorno za izbor predsednika kao i za rešavanje internih sukoba. Vlast su praktično činili pripadnici najvažnijih plemena u gornjem i u donjem domu, kojima su poslanička mesta dodeljena prema unapred utvrđenoj formuli. Godine 2002. uveden je višestranački sistem na lokalnim izborima, što određuje i koje će se stranke kandidovati na na parlamentarnim izborima.
Godine 2005. Somalilend se pridružio UNPO-u, međunarodnoj organizaciji koja promoviše pravo na samoopredeljenje. Stav OUN-a je da Somalilend treba još dosta da uradi kako bi stekao međunarodno priznanje.
Spoljašnje veze
uredi- Somaliland official website
- Somaliland.Org news website (primarily Somali language; some English)
- Somaliland Times Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. april 2021) English language news website.
- Somaliland BBC Country Profile
- Map of Somaliland: Landmine Impact Survey, 2003 (885KB PDF file)
- Somaliland.net: News and commentary
- Academy for Peace and Development, a local research and dialogue organisation
- United Kingdom parliamentary debate on recognition of Somaliland, February 4 2004. led by Tony Worthington
- UK parliamentary questions, 13 Dec 2005. Ian Pearson says "We believe that African countries should take a lead in any eventual recognition process."
- Somaliland Recognition: Why it won’t happen
- Somaliland recognition finds enhanced support