Ratovi klonova

вишезначна одредница на Викимедији

Ovaj članak je o izmišljenom sukobu. Za medije iz Ratova Zvezda nazvane po sukobu, pogledajte Ratovi Klonova

Čovek u kostimu kloniranog komandanta Grija. Klonirani vojnici bili su glavni pešadinci Galaktičke republike tokom Rata klnova

Ratovi Klonova su niz izmišljenih sukoba iz franšize Ratovi Zvezda autora Džordža Lukasa. Iako su bili spomenuti u prvom Ratovi Zvezda filmu (Hova Nada, 1977), sam rat nije prikazan do izlaska Napada Klonova (2002) i Osvete Sita (2005). Ratovi klonova takođe su mesto radnje tri istoimena projekta. 2D animiranoj seriji (2003 - 2005), kompjuterski animiranom filmu (2008), i 3D kompjuterskoj animranoj seriji (2008 - 2014, 2020). Takođe se prikazuju u brojnim knjigagla iz franšize Ratovi Zvezda.

U okviru radnje Ratova Zvezda, Ratovi klonova obuhvataju trogodišnji rat vođen radi sprečavanja hiljadu planetarnih sistema da se odcepe od Galaktičke republike i da formiraju "Konfederaciju nezavisnih sistema". Republika koristi armiju kloniranih vojnika, po kojima je sukob dobio ime, koje vodi Red Džedaja, boreći se protiv armije borbenih droida. Sukob je bio namešten kao spletka Vrhovnog Kancelara Republike Palpatina, koji je potajno bio gospodar sita, da bi pridobio moć i konačno pretvori demokratsku Galaktičku republiku u autokratsku Galaktičku imperiju, koja je bila kontrolisana kroz vojno industrijski kompleks i bila prikazana u originalnoj trilogiji.

Lukas je koristio Ratove kponova da odgovori pitanja postavljena u originalnoj trilogiji, poput pitanja kako je nastala Imperija i kako je Anakin Skajvoker postao Dart Vejder. Političke i vojne događaje inspirišu pravi sukobi i istorijski konflikti poput Drugog svetskog rata i Američkog građanskog rata.

Koncept i razvoj

uredi

Prvo spominjanje Ratova Klonova bilo je u Džordž Lukasovoj trećoj skici prvog filma, koja pominje "Dnevnike Ratova klonova" osedelog kiborga generala Kenobija.[1] Ratovi su ukratko spomenuti dva puta u konačnoj verziji filma, pozivajući se na Obi-Van Kenobija kao generala koji je služio ocu Leje Organe tokom sukoba.[2] U skici filma Imperija Uzvraća udarac (1980), Lukas je iskazao želju da unese lika klona koji je učestovaou u Ratovima Klonova.[1] U Lej Braketovoj skici filma lik Lando Kalrizijan je prvenstveno trebao da bude klon sa planete klonova koja je bila umešana u ratove kao što je bilo pomenuto u Novoj Nadi i da su skoro bili istrebljeni zbog tih ratova. Boba Fet je isto trebao da bude iz grupe šok trupa koju su skoro istrebili Džedaji tokom Rata klonova. Međutim, ovi koncepti nisu zavrišili u konačnioj verziji filma. Lukas je najviše, od svih ostalih elemenata Ratova Zvezda, hteo da čuva detalje o Ratovima klonova, toliko da je ih je limitirao od licenciranih proizvoda i knjiga.

Lukas je izrekao da je Palpatinov uspon na vlast sličan usponu Adolfa Hitlera u Ncističkoj Nemačkoj, dobijajući takozvanu "snagu u nuždi" nalik Hitleru.[3] Lukas je rekao da je jedan od glavnih inspiracija političke pozadine Rata klonova, pa čak i celog Rata Zvezda, Vijetnamski rat i era Votergejtske afere, kada su vođe prihvatile korupciju za ono što su mislili da je bio najbolji postupak delovanja.[4][5] 2002. Lukas je rekao:

Sve demokratije se pretvore u diktaturu, ali ne putem državnog udara. Narod predaje njihovu demokratiju diktatoru, bio on Julije Cezar, Napoleon ili Adolf Hitler. Na kraju, opšta populacija prihvati ovu ideju. Kakve stvari teraju ljude i institucije u ovom pravcu? To je bilo pitanje koje sam istraživao: kako se Republika pretvorila u Imperiju? .. Kako se dobra osoba pretvori u lošu, i kako demokratija pređe u diktaturu?[6]

Klonirane sile prikazane pri završetku Napada Klonova bile su, do tada, najveća digitalna vojska urađena za film.[1] Lukas je predložio konceptualnim umetnicima da uvod u film Osveta Sita bude montaža sedam bitaka na sedam planeta.[7] Lukas je nakon toga radikalno reorganizovao radnju; umesto da započne film sa raznim bitkama iz Ratova klonova, Lukas je odlučio da se fokusira na Anakina Skajvokera.[7] Odsustvo ovih "sedam bitaka na sedam planeta" je delimično dovelo do Lukasove odluke da započne CGI animiranu Ratovi Klonova televizijsku seriju; Lukas je rekao da serija bi "bila bolja" u prikazivanju sukoba.[1]

Prikaz

uredi

Ratovi klonova prvi put se pojavljuju u filmu Napad Klonova, izlazak ovog filma je doveo kraj Lukasovom embargo na licencirani materijal sa radnjom tomkom ovog perioda. Brojni romani, stripovi i video igrice bile su sankcionisane Lukasovom licenciranju.

U filmovima

uredi

Napad Klonova, čija je radnja na samom močetku ratova, počinje sa rastućom brigom Galaktičke republike o odcepljivanju hiljadu zvezdanih sistema da bi se pridružili Konfederaciji nezavisnih sistema, koju vodi Grof Duku. Kancelar Palpatin manipuliše Džar Džar Binksa i ostale senatore u Galaktičkom senatu da mu predaju hitnu moć. Nakon što je istražio dva propala atentata nad senatorku Padme Amidalu, Obi-Van Kenobi otkriva činjenicu da Duku je iskoristio identitet mrtvog Džedaj majstora da bi aranžirao stvaranje ogromne klonirane armije u ime Republike. Joda vodi kloniranu armiju da spase Obi-Vana, Padme i Anakina Skajvokera od Seperatista na planeti Geonozis, nakon toga odigrava se prva bitka Rata. Posle završetka bitke, Joda zaključuje da je "Rat klonova počeo" u poslednjoj sceni filma, Anakin i Padme se u tajnosti venčaju, radeći to Anakin krši kod Džedaja.

Osveta Sita prikazuje opadajuće dane trogodišnjeg Rata klonova, u kojem su klonirani vojnici zajedno sa njihovim generalima Džedajima su se borili protiv seperatističke droidske armije. Nakon što je ubio Dukua i spasao Palpatina tokom napada na Korusaunt, Anakin saznaje da je Padme trudna.Anakin Postaje uznemiren zbog vizija njene smrti tokom porođaja dok ka Palpatin primaljuje na mračnu stranu sile, obećavajući da će ga naučiti kako da spreči njenu ranu smrt. U međuvremenu, Joda je poslat na Kašik da odbije seperatističku invaziju planete, dok je Obi-Van poslat na Utapau gde ubija Generala Grivusa. Anakin saznaje da je Palpatin gospodar Sita, ali uprkos ovome, Anakin ga je odbranio od Mejsa Vindua jer mu je bilo potrebno Palpatinovo znanje da bi spasao Padme. Nakon ubijstva Mejsa Vindua, naziva Anakina svojim novim učenikom i daje mu ime Dart Vejder. Palpatin naređuje kloniranim trupama da izvrše Naređenje 66, nakon kojeg klonovi po celoj galaksiji ubijaju svoje generale Džedaje. Palpatin onda šalje Vejdera da ubije vođe Seperatista na planeti Mustafar i da isključi celu armiju droida. Njihovoj smrti, Palpatin objavljuje kraj Ratovima klonova i reformaciju Republike u Galaktičku imeriju.

U animaciji

uredi

2D animirana Ratovi Klonova serija (2003 - 2005) prikazuje nekoliko bitaka iz Ratova klnova i bila je napravljena da stvori zainteresovanje za Osvetu Sita. Takođe prikazuje događaje tačno pre početne bitke u Osveti Sita i Palpatinovo kidnapovanje od strane Generala Grivusa.

Nekoliko godina kasnije, Lukas je odlučio da iznova počne seriju ovoga puta kao 3D kompjuterski animiranu seriju koju je razvio Dejv Filoni. Nakon nekoliko godina u produkciji, Lukas je odlučio da objavi prve četiri epizode u formi dugometražnog filma.[1] Film je izašao 2008. godine i ovodiu Asoku Tano kao Anakinovu učenicu i prikazuje borbu Republike i Seperatista kako pokušavaju da dobiju dozvolu pokretanja kroz teritoriju Džabe Hata.

Televijziska serija (2008 - 2014, 2020) je takođe postavljena u pozadini Ratova klonova. Serija daje dodatne detalje na svaranje armije klonova, predstavlja brojna suprotstavljanja i razvoje tokom konflikta, takođe prikazuje interakcije među klonove i njihovih komandanata Džedaja. Jedan primer ovoga je kako serija otkriva činjenicu da svaki klonirani vojnik ima "inhibitorski čip" u svom telu koji tera mnoge od njih na kraju da ispoštuju Naređenje 66.

U knjigama

uredi

Novelizacija Ratova Klonova autora Karen Travisa[8] iz 2008. počinje niz od pet romana autora Travisa i Karen Milera koji je objavio Del Rej Buks između 2008. i 2010. Miler je napisao knjigu Ratovi Klonova: Divlji Svemir (2008), koja se fokusira na Obi-Vana i Bejla Organu. Travis se vratio da napiše Ratovi Klonova: Bez Taoca (2009), u ovoj knjizi Asoka je privremeno dodeljena Kapetanu Reksu. Miler je na kraju napisao Gambit Ratova Klonova (2010) u dva dela, sa titlovima Tajnost i Opsada, koji se bavi pretnjom bio oružija Nemiodinskog generala Lok Durda.[9]

Mračni Učenik (2015) novelizuje nedovršenu priču od osam epizoda Ratova Klonova o Asaž Ventres i Kvinlinu Vosu.[10] Katalizator: Knjiga Odmetnika-1 (2016) ima svoje dešavanje tokom Ratova klonova i naknadnih nekoliko godina. Tron:Savezi (2018) sadrži flešbeke do poslednje godine rata u kojima se pojavljuju Anakin, Padme i Tron.

U stripovima

uredi

Dark Hors Komiks objavio je razan broj stripova tokom ove ere, mnogi koji su sakupljeni u seriju u formi mekih korica sa devet svezaka. Takođe je objavljen grafički roman u devet svezaka nazvan Ratovi Klonova-Avanture (2004-2007), ovaj grafički roman bio je crtan u stilu 2D animirane serije i prikazivao je originalne priče tokom ove ere.[11] Serijal stripova koji je vezan za 3D animiranu seriju objavljeni su od 2008. do 2010, sakupljeni su u tri sveske, kasnije su dopunjeni grafičkim romanima u jedanaest svezaka između 2008. i 2013.

Serijal stripova nazvanim Kejnen (nekad sa titlom Poslednji Učenik) prilazuje lika Kejnen Džarisa iz serije Ratovi Zvezda: Pobunjenici koji se tokom Ratova klonova zvao Kejleb Dum.

U video igricama

uredi

Lukasarts je proizveo video ikre koje su prikazivale knoflikt nazvane Republički Komandosi i Ratovi Klonova.

Analiza

uredi

Poredile su se političke pozadine Ratova klonova i Drugog svetskog rata. Članak radio voditelja Klajda Luisa o istorijskim sličnostima u Ratovima Zvezda tvrdi da Palpatinove taktike prave paralelu sa taktikama Adolfa Hitlera i Trećeg rajha po tome da su obe vođe koristile rat da bi manipulisali emocije društva, što im je pružalo vođstvo kroz moć i podršku.[12] Još jedan pisac generalno poredi Ratove klonova i Drugi svetski rat, bazirajući argument na tome da Lukas je bio član Bebi-bum generacije, i mračna vremena u originalnoj trilogiji su slična mračnim vremenima Hladnog rata.Novinar Kris Tejlor, koji se odnosi na Lukasove izjave da su Ratovi Zvezda bili inspirisani kulturnom pozadinom Vijetnamskog rata, tvrdi da su Ratovi klonova paralela Drugog svetskog rata. An Lankašer sa Univerziteta u Torontu takođe ističe sličnu nomenklaturu između Rata klonova i Američkog građanskog rata.[13]

Razne publikacije upoređuju politički kontekst Ratova klonova sa Ratom u Iraku. Tvrde da je galaksija Ratova Zvezda pod obmanjivim Palpatinom paralela modernih problema Sjedinjenih Američkih Država, uvodnik sa Antiwar.com izjavljuje da Razovi Zvezda "uspostavlja generalno prihvatljivu premisu da je pravilno svrgnuti ugnjetačku vladu, pre nego što se dovede u fokus nešto mnogo neprijatnije, da je korumpirana tiranija na koju se odnosi, naša".[14] Dodatno, članak sa Vajertepa tvrdi da je "nalik Palpatinu, administracija Buša pridobijala moć hraneći se strahom naroda".[15] Lukas je izjavio da Rat u Iraku "nije postoja" kada je razvijao Ratove klonva, ali je video paralele sa Vijetnamskim ratom koji je insirisao Ratove Zvezda pre postojanja Rata u Iraku. Producent Ratova Zvezda Rik MekKalum potvrdio je da su Ratovi klonvoa razvijeni pre Rata u Iraku, dodavajući da je Lukas "proizvod Vijetnama".

Uticaj i kritički odgovor

uredi

Autor knjige Kako su Ratovi Zvezda pokorili univerzum Kris Tejlor, nazvao je Ratove klonova "velikim delom istorije Ratova Zvezda".[1] U pokušaju da održi liniju Ratovi Zvezda igračaka aktivnom nakon Povratka Džedaja (1983), Kener je osmislio priču koja bi sadržala povratak prognanog "genetskog teroriste" i njegovih Kloniranih Ratnika.[1]

Timoti Zan je rekao da neočekivana pojava klonova u Napadu Klonvova na pozitivnoj strani, uprkos mnogih godina spekulacije od strane obožavatelja da će klonovi biti napadačka sila, bila je "neverovatno oslepljujuća". Nakon što je video kompjutersku televizijsku seriju Ratovi Klonova, Zan je bio zahvalan da je Lukasfilm odbacio njegovu originalnu skicu Naslednika Imperije, koja je prikazivala bezumnog klona Obi-Vana napravljenog tokom sukoba.[1]

Reference

uredi
  1. ^ a b v g d đ e ž Taylor, Chris, 1973-. How Star Wars conquered the universe : the past, present, and future of a multibillion dollar franchise. New York. ISBN 978-0-465-08998-7. OCLC 869266739. 
  2. ^ „Star Wars: Clone Wars | What are the Clone Wars?”. web.archive.org. 2006-07-17. Arhivirano iz originala 17. 07. 2006. g. Pristupljeno 2020-12-21. 
  3. ^ Star Wars: Episode III – Revenge of the Sith DVD commentary featuring George Lucas, Rick McCallum, Rob Coleman, John Knoll and Roger Guyett, [2005]
  4. ^ „'Wars' Raises Questions on U.S. Policy”. www.backstage.com (na jeziku: engleski). 2005-05-16. Pristupljeno 2020-12-21. 
  5. ^ „CNN.com - Lucas on Iraq war, 'Star Wars' - May 16, 2005”. edition.cnn.com. Pristupljeno 2020-12-21. 
  6. ^ Corliss, Richard; Cagle, Jess (2002-04-29). „Dark Victory”. Time (na jeziku: engleski). ISSN 0040-781X. Pristupljeno 2020-12-21. 
  7. ^ a b Rinzler, J. W. (2005). The making of Star Wars, revenge of the Sith (1st ed izd.). New York: Del Rey Books. ISBN 0-345-43138-3. OCLC 56880123. 
  8. ^ „StarWars.com | Del Rey & LucasBooks announce Clone Wars Novels”. web.archive.org. 2008-08-03. Arhivirano iz originala 03. 08. 2008. g. Pristupljeno 2020-12-21. 
  9. ^ „TheForce.Net - Books - Reviews | The Clone Wars: Gambit: Stealth”. www.theforce.net. Pristupljeno 2020-12-21. 
  10. ^ „Ventress and Vos' Greatest Hits: A Dark Disciple Refresher”. StarWars.com (na jeziku: engleski). 2015-07-13. Pristupljeno 2020-12-21. 
  11. ^ „Search :: Dark Horse Comics”. www.darkhorse.com. Pristupljeno 2020-12-21. 
  12. ^ „The Sith Sense”. web.archive.org. 2011-08-09. Arhivirano iz originala 09. 08. 2011. g. Pristupljeno 2020-12-21. 
  13. ^ „Attack of the Clones and the Politics of Star Wars”. homes.chass.utoronto.ca. Arhivirano iz originala 20. 12. 2021. g. Pristupljeno 2020-12-21. 
  14. ^ „Star Wars and the American Empire”. Antiwar.com Original (na jeziku: engleski). 2005-05-23. Pristupljeno 2020-12-21. 
  15. ^ „U.S. Politics in "A Galaxy Far, Far Away" | Alternet”. web.archive.org. 2017-01-12. Arhivirano iz originala 12. 01. 2017. g. Pristupljeno 2020-12-21.