Planiranje porodice
Planiranje porodice je svesna delatnost individue i parova u reproduktivnom dobu života kojom teže, ne samo da regulišu broj i vremenski raspored rađanja, već i da rode zdravo dete i da kvalitetno ostvare sve svoje uloge tokom životnog ciklusa.[1] Otuda planiranje porodice obuhvata različite aspekte – biološke, zdravstvene, demografske, sociološke, psihološke, ekonomske, etičke, političke, a sa stanovišta nosilaca, pojavljuje se na tri nivoa: kao individualna praksa, kao pokret društvenih grupa i kao program za planiranje porodice koji donosi država. Civilizacijskim dostignućem smatra se osnovno pravo svih parova i pojedinaca da slobodno i odgovorno odluče o broju i razmaku rađanja dece kao i pravo na informacije, obrazovanje i sredstva da to učine. Koncept „planiranja porodice” („family planning”) zamenio je koncept „kontrole rađanja” („birth control”), kao savremeniji i bolji, na Drugoj svetskoj konferenciji o stanovništvu, koja je održana u Beogradu, 1965. godine.
Planiranje porodice su od 16. veka prakticirali stanovnici Đenea u Zapadnoj Africi. Lekari su ženama savetovali da prave vremenske razmake između svoje decu, te da ih imaju svake tri godine, umesto previše dece prebrzo.[2] Ostali aspekti planiranja porodice uključuju seksualno obrazovanje,[3][4] prevenciju i lečenje polno prenosivih infekcija,[3] savetovanje pre začeća[3] i menadžment, te lečenje neplodnosti.[5] Planiranje porodice, prema definiciji Ujedinjenih nacija i Svetske zdravstvene organizacije, obuhvata usluge koje vode do začeća. Pobačaj nije komponenta planiranja porodice,[6] iako pristup kontracepciji i planiranju porodice smanjuje želju za pobačajem.[7]
Pokazalo se da planiranje porodice smanjuje natalitet tinejdžera i natalitet neudatih žena.[8][9]
Svrhe
urediAmerički Centri za kontrolu bolesti (CDC) izdali su 2006. godine preporuku, podstičući muškarce i žene da formulišu reproduktivni životni plan, kako bi im pomogli u izbegavanju neželjene trudnoće, poboljšali zdravlje žena i smanjili neželjene ishode trudnoće.[10]
Odgajanje deteta zahteva značajne količine resursa: vremenskih,[11] društvenih, finansijskih[12] i ekoloških.[13] Planiranje može pomoći da se osigura da su resursi dostupni. Svrha planiranja porodice je da se osigura da bilo koji par, muškarac ili žena koji ima dete ima resurse koji su potrebni za postizanje ovog cilja.[14]
Ne postoji jasan slučaj društvenog uticaja za ili protiv začeća deteta. Pojedinačno, za većinu ljudi,[15] rođenje deteta ili ne, nema merljiv uticaj na dobrobit osobe. Pregled ekonomske literature o zadovoljstvu životom pokazuje da su određene grupe ljudi mnogo srećnije bez dece:
- Samohrani roditelji
- Očevi koji rade i odgajaju decu.
- Samci
- Razvedeni
- Siromašni
- Oni čija su deca starija od 3 godine
- Oni čija su deca bolesna[16]
Međutim, usvojenici i usvojitelji izveštavaju da su srećniji nakon usvajanja.[17] Usvojenje takođe može osigurati od troškova prenatalnog ili dečjeg invaliditeta koji se mogu predvideti prenatalnim skriningom ili u odnosu na roditeljske faktore rizika. Na primer, stariji očevi[18] i/ili poodmakle godine majke povećavaju rizik od brojnih zdravstvenih problema kod njihovih potomaka, uključujući autizam i šizofreniju.[19]
Resursi
urediKada žene mogu da steknu dodatno obrazovanje i plate, porodice mogu da ulože više u svako dete. Deca sa manje braće i sestara obično ostaju u školi duže od dece sa mnogo braće i sestara. Napuštanje škole radi dobijanja dece ima dugoročne implikacije na budućnost ovih devojčica, kao i na ljudski kapital njihovih porodica i zajednica. Planiranje porodice usporava neodrživ rast stanovništva koji crpi resurse iz životne sredine, kao i napore na nacionalnom i regionalnom razvoju.[13][20]
Reference
uredi- ^ Butler, Adrienne Stith; Clayton, Ellen Wright, ur. (2009). Overview of Family Planning in the United States (na jeziku: engleski). National Academies Press (US).
- ^ McKissack, Patricia; McKissack, Fredrick (1995). The Royal Kingdoms of Ghana, Mali, and Songhay Life in Medieval Africa. Macmillan. str. 104. ISBN 978-0-8050-4259-7.
- ^ a b v „What services do family planning clinics provide?”. NHS. Arhivirano iz originala 11. 11. 2014. g. Pristupljeno 8. 3. 2008.
- ^ „National Child Abuse and Neglect Data System Glossary” (PDF). Administration for Children & Families. 2000. Arhivirano iz originala (PDF) 20. 10. 2020. g. Pristupljeno 30. 10. 2019.
- ^ World Health Organization. (n.d.). Sexual and Reproductive Health. Retrieved on 30 October 2019.
- ^ United Nations Population Fund. „Family planning” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 6. 3. 2018.
- ^ Bajos, N.; Le Guen, M.; Bohet, A.; Panjo, Henri; Moreau, C. (2014). „Effectiveness of family planning policies: The abortion paradox”. PLOS ONE. 9 (3): e91539. Bibcode:2014PLoSO...991539B. PMC 3966771 . PMID 24670784. doi:10.1371/journal.pone.0091539 .
- ^ Packham, Analisa (2017-09-01). „Family planning funding cuts and teen childbearing”. Journal of Health Economics (na jeziku: engleski). 55: 168—185. ISSN 0167-6296. PMID 28811119. doi:10.1016/j.jhealeco.2017.07.002.
- ^ Lu, Yao; Slusky, David J. G. (2018-06-28). „The Impact of Women's Health Clinic Closures on Fertility” (PDF). American Journal of Health Economics. 5 (3): 334—359. ISSN 2332-3493. S2CID 51813993. doi:10.1162/ajhe_a_00123.
- ^ Centers for Disease Control and Prevention. (2006). „Recommendations to improve preconception health and health care — United States: A report of the CDC/ATSDR Preconception Care Work Group and the select panel on Preconception Care” (PDF). Morbidity and Mortality Weekly Report. 55 (RR-6).
- ^ Center for Nutrition Policy and Promotion. „Expenditures on Children by Families, 2007; Miscellaneous Publication Number 1528-2007”. United States Department of Agriculture. Arhivirano iz originala 2008-03-08. g.
- ^ MsMoney.com — Marriage, Kids & College — Family Planning Arhivirano 2008-07-24 na sajtu Wayback Machine
- ^ a b Wynes, S.; Nicholas, K.A. (2017). „The climate mitigation gap: Education and government recommendations miss the most effective individual actions”. Environmental Research Letters (na jeziku: engleski). 12 (7): 074024. Bibcode:2017ERL....12g4024W. ISSN 1748-9326. doi:10.1088/1748-9326/aa7541 .
- ^ „Office of Family Planning”. California Department of Public Health. Arhivirano iz originala 2012-03-08. g.
- ^ Powdthavee, N. (n.d). „Think having children will make you happy?”. The British Psychological Society (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 28. 09. 2018. g. Pristupljeno 27. 5. 2018.
- ^ „Linköping University” (PDF). www.iei.liu.se. Arhivirano iz originala (PDF) 2018-06-12. g. Pristupljeno 2018-04-14.
- ^ „92 percent of families with adopted children are satisfied with their decision”.
- ^ Nybo Andersen, A.M.; Urhoj, S.K. (2017). „Is advanced paternal age a health risk for the offspring?”. Fertility and Sterility. 107 (2): 312—318. PMID 28088314. doi:10.1016/j.fertnstert.2016.12.019 .
- ^ Sanchez, 2018
- ^ World Health Organization (2018). „Family planning/Contraception”. World Health Organization Newsroom (na jeziku: engleski). Pristupljeno 6. 3. 2018.
Literatura
uredi- Ovaj članak ili njegov deo izvorno je preuzet iz Rečnika socijalnog rada Ivana Vidanovića uz odobrenje autora.
- Siedlecky, Stefania; Wyndham, Diana (1990). Populate and perish : Australian women's fight for birth control |. Allen & Unwin. ISBN 978-0-04-442220-4. [1]
- Joint Commission (26. 1. 2010). „Preventing maternal death” (PDF). Sentinel Event Alert (44). Arhivirano iz originala (PDF) 10. 05. 2017. g. Pristupljeno 06. 09. 2021.
- „Maternal survival (5 articles)”. The Lancet. 368. 2006.
- Rosenfield A, Maine D, Freedman L (septembar 2006). „Meeting MDG-5: an impossible dream?”. Lancet. 368 (9542): 1133—5. PMID 17011925. S2CID 12109602. doi:10.1016/S0140-6736(06)69386-0.
- UN (2015). The Millennium Development Goals Report 2015 (PDF). New York: United Nations.
- Bloom, David; Kuhn, Michael; Prettner, Klaus (2015). „The Contribution of Female Health to Economic Development”. Cambridge, MA. doi:10.3386/w21411 .
- Wendt A, Gibbs CM, Peters S, Hogue CJ (jul 2012). „Impact of increasing inter-pregnancy interval on maternal and infant health”. Paediatric and Perinatal Epidemiology. 26 Suppl 1: 239—58. PMC 4562277 . PMID 22742614. doi:10.1111/j.1365-3016.2012.01285.x.
- Ganatra B, Faundes A (oktobar 2016). „Role of birth spacing, family planning services, safe abortion services and post-abortion care in reducing maternal mortality”. Best Practice & Research. Clinical Obstetrics & Gynaecology. 36: 145—155. PMID 27640082. doi:10.1016/j.bpobgyn.2016.07.008.
- Report of a technical consultation on birth spacing (PDF) (Izveštaj). WHO. 2005. Pristupljeno 2018-04-03.
- World Health Organization and UNICEF (2010). „Countdown to 2015 decade report (2000–2010): taking stock of maternal, newborn and child survival” (PDF). Geneva: WHO and UNICEF.
- De Brouwere V, Tonglet R, Van Lerberghe W (oktobar 1998). „Strategies for reducing maternal mortality in developing countries: what can we learn from the history of the industrialized West?”. Tropical Medicine & International Health. 3 (10): 771—82. PMID 9809910. S2CID 2886632. doi:10.1046/j.1365-3156.1998.00310.x .
- Ali, Moazzam; Bellows, Ben (2018). „Family Planning Financing” (PDF). Family Planning Evidence Brief. Geneva, Switzerland: World Health Organization. Pristupljeno 22. 10. 2020.
- Kimani, Mary (2008). „Investing in the Health of Africa's Mothers” (PDF). Africa Renewal. 21 (4): 8—11. doi:10.18356/f4e27408-en. Pristupljeno 22. 10. 2020.
- Jakob Engel, Jonathan Glennie, Shiva Raj Adhikari, Sanju Wagle Bhattarai, Devi Prasad Prasai and Fiona Samuels, Nepal's Story, Understanding improvements in maternal health Arhivirano na sajtu Wayback Machine (4. mart 2016), March 2014
- Boese K, Dogra N, Hosseinpour S, Kobylianskii A, Vakeesan V (2013). „Chapter 1 – Analyzing the Inclusion of MDG 5, Improving Maternal Health, among the UN's Millennium Development Goals.” (PDF). Ur.: Hoffman SJ, Ali M. Student Voices 6: Political Analyses of Five Global Health Decisions. Hamilton, Canada: McMaster Health Forum. Arhivirano iz originala (PDF) 27. 05. 2016. g. Pristupljeno 06. 09. 2021.
Spoljašnje veze
uredi- IMD –– služba za planiranje porodice
- Služba za planiranje porodice u UK
- The Environmental Politics of Population and Overpopulation A University of California, Berkeley summary of historical, contemporary and environmental concerns involving women's health, population, and family planning
- A World too Full of People by Mary Fitzgerald, NewStatesman, August 30, 2010
- Reproline-Family Planning Arhivirano na sajtu Wayback Machine (21. jul 2012) JHPIEGO affiliate of Johns Hopkins University
- „5. Improve maternal health”. Millennium Development Goals. UNICEF. Arhivirano iz originala 31. 03. 2019. g. Pristupljeno 06. 09. 2021.
- „Maternal Health”. World Health Organization.
- WHO Making Pregnancy Safer Country profile on maternal and newborn health
- Butterfly Beginnings Melbourne's Pregnancy