Perlek-humka
Velika humka u Bečejskom ataru stoji na obali nekadašnjeg toka Tise. Spada u bolje sačuvane kurgane u regionu.
Naziv humke ili grupe: | Perlek (Perleg) |
---|---|
Kodni naziv: | BAC557 |
Tip: | Tumul, kurgan |
Lokacija (opština): | |
Tradicionalni naziv: | mađ. Perleg halom |
Poreklo naziva: | Nepoznato |
Istorijski period: | III-I.vek p. n. e.—III.vek |
Epoha: | Nepoznato |
Poreklo (kultura): | Skiti ili drugi kurganski narodi |
Dimenzije (približno): | 65×41 m |
Visina (približno): | 6 m |
Materijal: | Zemlja |
Stanje: | Dobro |
Arheološki istraženo: | Ne |
Opis i značaj
urediKurgan je verovatno poreklom iz eneolita, iz vremena prodora kurganskih naroda na zapad. Pripada kompleksu humki koje se prema jasnom ciklusu nižu uz levu i desnu stranu Tise, obrazujući nekakav drevni sistem komunikacije radi odbrane – u ravnici sa jednog kurgana videlo se na drugi i postojala je mogućnost javljanja dolaska neprijatelja, bilo sa reke bilo sa kopna.
Perlek je takođe i značajno arheološko nalazište iz Avarskog perioda. U neposrednoj okolini humke pronađena je nekropola od dvadesetak grobova Drugog avarskog kaganata.[1]
Stanje i perspektive
urediHumka je zbog položaja – na strmom rubu nekadašnjeg meandra – u vanredno dobrom stanju, iako se započelo sa ilegalnim preoravanjem njenog južnog oboda, tako što je izvršeno poravnanje terena ka nagibu, zemljani rad koji je zahvatio i deo atarskog puta koji ne pripada poljoprivrednom zemljištu.
Galerija
uredi-
Humka izbliza
-
Humka na mapi iz cc. 1850. sa tadašnjom Tisom
-
Humka na mapi iz cc. 1880. sa rekom koja je već odmeandrirala
-
Humka gledana sa oranica
-
Lesni odsek pored humke koji pripada periodu Pra-tise
-
Gledana sa magistralnog puta
-
Ulomci grnčarije u podnožju
-
Panorama sa humke
Vidi još
urediIzvori
uredi- ^ Izložba o Avarima: Predmeti sa bečejskih lokaliteta – reportaža TV Bečej: Kultura. Pristupljeno 20. 12. 2016
Literatura
uredi- Nikola Tasić (1983): Jugoslovensko Podunavlje od indoevropske seobe do prodora Skita - Posebna izdanja Balkanološkog instituta (Srpska akademija nauka i umetnosti) knj. 17.; Matica srpska, Odeljenje društvenih nauka, Novi Sad – Balkanološki institut SANU, Beograd
- Bogdan Brukner, Borislav Jovanović, Nikola Tasić (1974): Praistorija Vojvodine – Monumenta archaeologica Vol. I (knjiga 3 Monografije Instituta); Institut za izučavanje istorije Vojvodine - Savez Arheoloških Društava Jugoslavije. Novi Sad (English summary/text at pages 425-484)