Periferija Središnja Grčka

Periferija Središnja Grčka
grč. Περιφέρεια Στερεάς Ελλάδας
Periferija Središnja Grčka; grč. Περιφέρεια Στερεάς Ελλάδας
Država	Grčka
Admin. centar	Lamija ;
Površina	15.549 km2
Stanovništvo	2010.
— broj st.	554.359
— gustina st.	35,65 st./km2
Okruzi	Beotija ; Evbeja ; Evritanija ; Fokida ; Ftiotida
	Zvanični veb-sajt

Periferija Središnja Grčka (grč. Περιφέρεια Στερεάς Ελλάδας - Peripheria Stereá Elláda) je jedna od 13 periferija u Grčkoj. Smeštena je u središnjem delu države i obuhvata najveći deo istoimene istorijske pokrajine Središnje Grčke, ostrvo Evbeju i južni deo Tesalije. Glavni grad periferije je grad Lamija.

Položaj i upravna podela periferije

Položaj: Periferija Središnja Grčka se graniči se sa:

sever: periferija Zapadna Tesalija,
istok: Jonsko more,
jugoistok: periferija Atika,
jugoistok: Jonsko more (Korintski zaliv),
zapad: Zapadna Zapadna Grčka.

Podela: Periferija je podeljena na 5 okruga:

Dalja podela na opštine izgleda prema tablici:

Geografija

Grad Lamija, sedište periferije

Drevni Delfi se nalaze na jugu periferije

Periferija Središnja Grčka je izrazito planinska oblast, koja pokriva površinu 15.549 km², u središnjem delu Grčke. Ona pokriva oko 3/4 površine istorijske površine Središnja Grčka.

Reljef: Gotovo cela periferija je planinska. Najpoznatije planine su Parnas i Elikonas na jugu, Otrisoros na istoku, Varduzija u sredini, Pindi (zapadu. Planine su visoke, na jugu često goletne, a na severu pod šumama. Ravnice su male, međusobno izolovane i uglavnom smeštene duž obale. Najčešće su obrazovane oko donjih tokova reka. Postoji i nekoliko polja u središnjem delu periferije (središnja Beotija).

Klima: U priobalnom delu klima je izrazito sredozemna, dalje od mora i na većim visinama ona prelazi u oštriji oblik.

Vode: Pokrajina Središnja Grčka istočnom obalom izlazi na Egejsko more. Na jugu periferija izlazi na Jonsko more i to Korintski zaliv datog mora. Zbog brojnih malih zaliva, postoji i mnogo manjih poluostrva. Zbog sušne klime nema mnogo vodotokova, uglavnom manjih. Najpoznatiji su rečice Kifisos i Sperhejos. Na Pindima se nalazi i veliko veštačko jezero Kremasta.

Istorija

Pogledati: Središnja Grčka

Stanovništvo

Čuvena planina Parnas nalazi se na jugu periferije

U periferiji Središnja Grčka živi oko 550.000 stanovnika (procena 2010. godine). Gustina naseljenosti je mala (oko 36 st./km²), što je više ne dvostruko manje od državnog proseka (oko 80 st./km²). Poslednjih godina broj stanovnika stagnira u periferiji kao celini, ali raste u istočnim oblastima (bliže Atini), a opada u zapadnim. Priobalni deo je mnogo bolje naseljen nego unutrašnjost, koja je u određenim delovima gotovo pusta.

Najveći broj stanovnika čine etnički Grci. Mesno stanovništvo je poznato kao konzervativno. U periferiji ima veoma malo doseljenika iz inostranstva.

Privreda

Periferija Središnja Grčka je privredno srdnje razvijena oblast za nivo Grčke. U privredi prednjače veći gradovi, sedišta okruga i naselja duž auto-puta Atina - Solun ("kičma“ pokrajine), gde dominira laka industrija.

Zbog nepovoljnih prirodnih uslova, zemljoradnja je razvijena samo u ravnicama, kojih nema mnogo. Preovlađuju sredozemne kulture (agrumi, maslina). Najpovoljniji uslovi za zemljoradnju postoje u Beotiji.

Turizam je poslednjih decenija postao veoma važna privredna grana, ali turistička odredišta još uvek nisu dovoljno prepoznatljiva na širem nivou.

Vidi još

Spoljašnje veze

Zvanični veb-sajt