Обични мишар

Obični mišar, poznat i kao mišar (lat. Buteo buteo), je ptica grabljivica iz reda jastrebovki (lat. Accipitrifomes).

Mišar
Buteo buteo
Oglašavanje običnog mišara
Status ugroženosti
Najmanje ugrožen  (IUCN 3.1)
Naučna klasifikacija
Domen:	Eukaryota
Carstvo:	Animalia
Tip:	Chordata
Klasa:	Aves
Red:	Accipitriformes
Porodica:	Accipitridae
Rod:	Buteo
Vrsta:	B. buteo
Binomno ime
Buteo buteo Linnaeus, 1758.
Podvrste
7-10, vidjeti u tekstu
Areal mišara   Areal populacija koje su stanarice   Areal populacija koje su selice u vreme gnežđenja   Areal populacija koje su selice u vreme zimovanja

Rasprostranjenost

Obični mišar je, nakon obične vetruške, druga najrasprostranjenija ptica grabljivica u Evropi. Ptica je stanarica, osim u oblastima Rusije i sjeverne Evrope gdje je selica. Živi u raznim staništima, od šuma, rijetko pošumljenih predjela preko obrađenih površina do vlažnih straništa kao što je tresava. Živi na rubovima šuma, gdje se i gnijezdi.

Opis

Srednje veličine i raznolike boje perja koja se može kretati od tamnosmeđe do skoro potpuno bijele. Smeđe jedinke su karakteristične po veliki bijelim mrljama sa gornje strane krila. Dužina tijela se kreće od 51 do 57 cm, a raspon krila se kreće od 110 do 150 cm. Prosječna masa ptice je 1 kg. Veliki raspon krila i širok rep ovoj ptici omogućavaju jedrenje na vazdušnim strujama. Ženke su po pravilu veće od mužjaka. Noge su kratke sa snažnim kandžama.

Način lova i ishrana

Mišar obično vreba plijen sa uzvišenog položaja (stabla, stubovi), a kada uoči žrtvu zamasima krila uzima zalet i potom se obrušava. Može se vidjeti kako lebdi iznad polja ili njive, čekajući da se pojavi plijen. Isto tako, može se vidjeti kako hoda po zemlji tražeći insekte i crve. Sluh mu je istančan i njime takođe uočava plijen.

Hrani se uglavnom malim sisarima, ali nerijetko lovi i gmizavce, vodozemce, insekte, mlade ptice, voluharice, kišne gliste itd. Ponekad se hrani i lešinama.

Razmnožavanje

Za vrijeme parenja mužjak i ženka mišara izvode svadbeni let, tako da nogama dodiruju grane. Vrhunac udvaranja je zajednički let isprepletenih nogu. Početkom proljeća ženka snese najčešće tri jajeta. Na jajima sjede i mužjak i ženka, a iz njih se izlegu mladi koji su slijepi, goli i potpuno zavisni od roditelja. Tek nakon četrdesetak dana oni postaju potpuno samostalni.

Podvrste

Obični mišari se dijele u dvije grupe, zapadnu i istočnu.

U zapadnoj su:

• B. b. buteo: većina Evrope
• B. b. rothschildi: Azorska ostrva
• B. b. insularum: Kanarska ostrva
• B. b. arrigonii: Korzika i Sicilija
• B. b. menetriesi: Kavkaz
• B. b. harterti: Madeira

Istočnu grupu predstavljaju:

• B. b. vulpinus (stepski mišar): Evroazija
• B. b. burmanicus (himalajski mišar): Himalaji i zapadna Kina
• B. b. japonicus: Japan
• B. b. toyoshimai: Idzu i Boninska ostrva
• B. b. oshiroi: Dajto ostrva

Vidi još

• Jastrebovi

Galerija

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
  Jaja mišara (muzejski primerci)
•