Mala Azija
Mala Azija (turski: Küçük Asya, na srednjovekovnom i modernom grčkom: Μικρά Ἀσία [Mīkrá Asía, moderno Mikrá Asía]), često nazivana i Zapadna Anadolija, je poluostrvo u jugozapadnoj Aziji. Obuhvata oko 60% teritorije na zapadu azijskog dela Turske.
Geografija
urediPoluostrvo se prostire između Crnog mora na severu, Egejskog na zapadu i Sredozemnog mora na jugu. Na istoku se graniči sa Jermenskom visoravni koju u Turskoj često označavaju kao Istočna Anadolija. Zapadna i južna obala Male Azije (uključujući i primorje Sirije) naziva se još i Levant.
Stanovništvo
urediMala Azija je bila kolevka mnogih civilizacija, još od praistorijske epohe. Velike civilizacije i značajni narodi su pokušavali da se nasele ili da ovladaju Malom Azijom: Kolhiđani, Luvijanci, Hetiti, Frigijci, Kimerijanci, Lidijci, Persijanci, Kelti, Grci, Pelazgi, Jermeni, Rimljani, Goti, Kurdi, Vizantinci, Turci Seldžuci, Turci Osmanlije. Ovi narodi su pripadali različitim etničkim i jezičkim tradicijama.
Jezici
urediStanovnici Male Azije su govorili indoevropskim, semitskim, kao i mnogim jezicima nejasnog porekla. U poslednje vreme, ima naučnika koji veruju da je Mala Azija prapostojbina indoevropskih jezika. Ima pokazatelja da je Mala Azija i prapostojbina Etruraca.
Danas stanovnici Male Azije uglavnom govore turskim jezikom. Turci su se pojavili u Maloj Aziji u 11. veku. Uprkos tome, u Maloj Aziji ima i drugih naroda: do početka 20. veka, u zapadnim i severnim delovima tamo su živeli Grci, ali su proterani u doba mladoturske revolucije. Najveće etničko čišćenje doživeli su Jermeni. Još uvek, značajan broj Kurda živi kao etnička i lingvistička manjina u jugoistočnim delovima Male Azije, uprkos progonima turske države.
Istorija
urediOvaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |