Loboder je naselje u Srbiji u opštini Trstenik u Rasinskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 53 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 102 stanovnika).

Loboder
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugRasinski
OpštinaTrstenik
Stanovništvo
 — 2011.53
Geografske karakteristike
Koordinate43° 43′ 14″ S; 20° 57′ 22″ I / 43.7205° S; 20.956° I / 43.7205; 20.956
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina501 m
Loboder na karti Srbije
Loboder
Loboder
Loboder na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj037
Registarska oznakaTS

Nalazi se sa leve strane Zapadne Morave, 17 kilometra od Trstenika, 14 kilometara od Manastira Ljubostinja, na Gledićkim planinama, podno vrha Samar (922 m). Selo je 1822. godine imalo 11 domova i 102 stanovnika, a 1866. 24 doma i 143 stanovnika. Danas ima jedva dvadesetak stanovnika, uglavnom staraca.

Ekonomski potencijal i saobraćajna infrastruktura

uredi

Selo Loboder ima izuzetne mogućnosti za voćarstvo, posebno gajenje šljive, stočarstvo, posebno za ovčarstvo i za branje šumskih plodova: kupine i pečuraka. Udaljenost od najbližeg većeg mesta Trstenika, loša saobraćajna veza i nadasve, nedostatak mladih ljudi ne pružaju nadu da će se jednog dana ovo selo obnoviti.Naprotiv, velika je verovatnoća da će za desetak godina da nestane i da će još uvek kultivisane površine ponovo obrasti u gustu, neprohodnu šumu, kako je to bilo pre nastanka sela.

Ovde se nalaze Zapis Krstića javor (Loboder) i Zapis Živkovića jabuka (Loboder).

Istorija

uredi

Do Drugog srpskog ustanka Loboder se nalazio u sastavu Osmanskog carstva. Nakon Drugog srpskog ustanka Loboder ulazi u sastav Kneževine Srbije i administrativno je pripadao Jagodinskoj nahiji i Levačkoj knežini[1] sve do 1834. godine kada je Srbija podeljena na serdarstva.

Drugi svetcki pat

uredi

Jedinice nacističke Nemačke su 18. marta 1943.godine počinile zločin nad civilnim stanovništvom Lobodera odvođenjem 29 ljudi u punoj snazi je u logor na Banjici gde je njih 28 ubijeno,a selo u potpunosti spaljeno.Od toga se selo više nikada nije oporavilo.

Prosveta i škole

uredi

Počeci prosvetiteljstva u Loboderu su vezani za opismenjavanje u Manastiru Ljubostinja.Zgrada osnovne škole, koju je 1942/43 godine pohađalo 77 đaka ,spaljena je 18. marta 1943.godine od jedinica nacističke Nemačke.

Demografija

uredi

U naselju Loboder živi 53 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 66,4 godina (62,7 kod muškaraca i 69,1 kod žena). U naselju ima 34 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 1,56.

Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 389
1953. 394
1961. 394
1971. 291
1981. 192
1991. 102 95
2002. 53 53
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
53 100,0%
nepoznato
  
0 0,0%
Loboder u popisima Jagodinske nahije — od 1818. do 1829.[1]
Godina popisa 1818. 1819. 1820. 1821. 1822. 1823. 1824/25. 1825. 1826. 1827. 1828. 1829.
Kuće 11 11 11 11 11 11 11 14 10 11 10 11
Poreske glave* - 16 16 16 16 15 15 14 12 11 12 12
Aračke glave** 24 33 34 34 33 32 32 30 29 32 31 32
*Poreske glave = Oženjeni muškarci | ** Aračke glave = Muškarci od 7 do 70 godina


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference

uredi
  1. ^ a b Popović, Ljubodrag. Zoran Marković, ur. Jagodinska nahija, knjiga prva 1815 —1823 (PDF). Jagodina: Istorijski arhiv Jagodina. ISBN 86-902609-5-1. Pristupljeno 12. 7. 2012. 
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura

uredi

Spoljašnje veze

uredi