Lincura
Lincura (vladislavka, sirištara, gencijan(a), encijan, goreč, gorki koren, raven; lat. Gentiana) je biljni rod koji obuhvata 400 do 500 (po nekima 500 do 1000) vrsta biljaka iz porodice sirištara (Gentianaceae). U novije vreme ovaj rod (u širem smislu) raščlanjuje, se na dva do nekoliko podrodova: Gentiana (300 do 400 vrsta), Gentianella (125 do 250 vrsta), Gentianopsis (16 do 24 vrsta), Comastoma (oko 15 vrsta).[1] Latinski ime rod je dobio po ilirskom vladaru Genciju koji je za lečenje kuge preporučivao žutu lincuru (G. lutea).[2]
| Lincura | |
|---|---|
_(6021507209).jpg)
| |
| Različite vrste iz roda lincura, botaničke ilustracije | |
Naučna klasifikacija 
| |
| Carstvo: | Plantae |
| Kladus: | Tracheophytes |
| Kladus: | Angiospermae |
| Kladus: | Eudicotidae |
| Kladus: | Asterids |
| Red: | Gentianales |
| Porodica: | Gentianaceae |
| Potpleme: | Gentianinae |
| Rod: | Gentiana L. |
| Vrste | |
|
Vidi u tekstu | |
Poreklo, stanište, opis roda
urediRod lincura obuhvata nekoliko stotina vrsta jednogodišnjih i trajnih zeljastih biljaka. Poreklom su uglavnom iz brdskih i planinskih predela severne zemljine polulopte.[1]
Vrste u okviru roda se međusobno dosta razlikuju. Mogu imati prostu ili razgranatu stabljiku, na poprečnom preseku okruglu ili četvorostranu. Listovi su celog oboda, naspramno raspoređeni na stablu, a često i u prizemnim rozetama. Cvetovi se javljaju u pazuhu lista, pojedinačni ili skupljeni u cvasti. Različitih su boja.[1]
-
Gentiana asclepiadea - balkanska trava, svećica, šumska sirištara -
Gentiana clusii - gorocvet, Kluzijeva sirištara -
Gentiana cruciata - prostrel -
Gentiana dinarica - krapuca -
Gentiana germanica (sin. Gentianella germanica) - crgonk -
Gentiana kochiana (sin. Gentiana acaulis) - velemun, Kohova sirištara -
Gentiana lutea - lincura, žuta lincura -
Gentiana nivalis -
Gentiana pannonica - panonska sirištara -
Gentiana pneumonanthe - mala svećica, močvarna lincura -
Gentiana punctata - arnautski raven, pegava lincura -
Gentiana utriculosa - vid -
Gentiana verna - kaluđerak
.JPG)
_IMG_3365.JPG)
.jpg)
- Gentiana acaulis
- Gentiana affinis
- Gentiana alba
- Gentiana algida
- Gentiana alpina
- Gentiana altaica
- Gentiana amoena
- Gentiana andrewsii
- Gentiana angustifolia
- Gentiana asclepiadea - balkanska trava[2], svećica,[4] šumska sirištara
- Gentiana austromontana
- Gentiana autumnalis
- Gentiana bavarica
- Gentiana bellidifolia
- Gentiana boryi
- Gentiana brachyphylla
- Gentiana bulleyana
- Gentiana burseri
- Gentiana cachemirica
- Gentiana calycosa
- Gentiana catesbaei
- Gentiana cephalantha
- Gentiana cerina
- Gentiana clausa
- Gentiana clusii - gorocvet,[2] Kluzijeva sirištara
- Gentiana crassicaulis
- Gentiana crinita
- Gentiana cruciata - prostrel
- Gentiana dahurica
- Gentiana decora
- Gentiana decumbens
- Gentiana dendrologii
- Gentiana depressa
- Gentiana dinarica - krapuca[2]
- Gentiana douglasiana
- Gentiana elwesii
- Gentiana farreri
- Gentiana fetisowii
- Gentiana flavida
- Gentiana freyniana
- Gentiana frigida
- Gentiana froelichii
- Gentiana fremontii
- Gentiana gelida
- Gentiana germanica - crgonk[2]
- Gentiana gilvo-striata
- Gentiana glauca
- Gentiana gracilipes
- Gentiana grombczewskii
- Gentiana heterosepala
- Gentiana hexaphylla
- Gentiana kesselringii
- Gentiana kochiana - velemun,[2] Kohova sirištara
- Gentiana kurroo
- Gentiana lawrencii
- Gentiana lhassica
- Gentiana linearis
- Gentiana loderi
- Gentiana lutea - lincura,[2] žuta lincura
- Gentiana macrophylla
- Gentiana makinoi
- Gentiana microdonta
- Gentiana newberryi
- Gentiana nipponica
- Gentiana nivalis
- Gentiana nubigena
- Gentiana nutans
- Gentiana ochroleuca
- Gentiana olivieri
- Gentiana ornata
- Gentiana pannonica - panonska sirištara
- Gentiana paradoxa
- Gentiana parryi
- Gentiana patula
- Gentiana pennelliana
- Gentiana phyllocalyx
- Gentiana platypetala
- Gentiana plurisetosa
- Gentiana pneumonanthe - mala svećica,[2] močvarna lincura
- Gentiana prolata
- Gentiana prostrata
- Gentiana przewalskii
- Gentiana pterocalyx
- Gentiana puberulenta
- Gentiana pumila
- Gentiana punctata - arnautski raven,[2][4] pegava lincura
- Gentiana purpurea
- Gentiana pusilla - najmanji srčenik[2]
- Gentiana pyrenaica
- Gentiana quadrifolia
- Gentiana rigescens
- Gentiana rostanii
- Gentiana rubricaulis
- Gentiana saponaria
- Gentiana saxosa
- Gentiana scabra
- Gentiana scarlatina
- Gentiana sceptrum
- Gentiana septemfida
- Gentiana setigera
- Gentiana setulifolia
- Gentiana sikkimensis
- Gentiana sikokiana
- Gentiana sino-ornata
- Gentiana siphonantha
- Gentiana speciosa
- Gentiana squarrosa
- Gentiana stictantha
- Gentiana stragulata
- Gentiana straminea
- Gentiana tenuifolia
- Gentiana terglouensis
- Gentiana ternifolia
- Gentiana tianshanica
- Gentiana trichotoma
- Gentiana triflora
- Gentiana trinervis
- Gentiana tubiflora
- Gentiana utriculosa - vid
- Gentiana veitchiorum
- Gentiana venusta
- Gentiana verna - kaluđerak
- Gentiana villosa
- Gentiana waltonii
- Gentiana wutaiensis
- Gentiana yakushimensis
- Gentiana zollingeri
Ugroženost vrsta i zaštita
urediMnoge vrste iz roda lincura danas su na prirodnim staništima ugrožene i nalaze se pod različitim režimima zžštite. U Srbiji su pod režimom stroge zaštite sledeće vrste:[a]
- Gentiana acaulis L. (Gentiana kochiana) - velemun, Kohova lincura, Kohova sirištara,
- Gentiana dinarica G. Beck - krapuca,
- Gentiana nivalis L. i
- Gentiana pneumonanthe L. subsp. nopcsae (Jáv.) T. Wraber - mala svećica, močvarna lincura.[5]
Vrste iz roda lincura se koriste u alkoholnim aperitivima i digestivima, dajući gorak ukus. Ovakva pića utiču na poboljšanje apetita i poboljšavaju varenje. Kod nas se u tu svrhu najčešće sakuplja žuta lincura (Gentiana lutea L.), odnosno njeno podzemno stablo.[6] Biljna droga dobijena od ove i drugih vrsta lincura takođe se često koristi i u narodnoj medicini pa, zbog neracionalnog prikupljanja podzemnih izdanaka,[7] njihov opstanak na prirodnim staništima preti da postane ugrožen. Zato se žuta lincura nalazi pod režimom nege i zaštite Zavoda za zaštitu prirode Srbije, koji sprovodi program vraćanja žute lincure na prirodno stanište Stare planine.[traži se izvor]
Pod režimom zaštite nalaze se i sledeće vrste ovog roda:
- Gentiana asclepiadea L. subsp. asclepiadea (Vrsta je komercijalna i na nju se odnose odredbe Uredbe o stavljanju pod kontrolu korišćenja i prometa divlje flore i faune)
- Gentiana cruciata L. subsp. cruciata (Vrsta je komercijalna i na nju se odnose odredbe Uredbe o stavljanju pod kontrolu korišćenja i prometa divlje flore i faune)
- Gentiana lutea L. subsp. symphyandra (Murb.) Hayek
- Gentiana pneumonanthe L. subsp. pneumonanthe
- Gentiana punctata L.
- Gentianella albanica (Jáv.) J. Holub
- Gentianella ciliata (L.) Borkh. subsp. ciliata[5]
Zanimljivosti
uredi- U našem narodu koren lincure se, osim kao lek protiv bolesti ljudi i životinja, upotrebljavao i kao „lek protiv mađija”, kako je, početkom 20. veka, u okolini Leskovca zabeležio naš čuveni istoričar religije Veselin Čajkanović.[8]
Vidi još
urediNapomene
uredi- ^ Pravilnikom o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva Republike Srbije, kao strogo zaštićene divlje vrste ili zaštićene divlje vrste proglašene su:
- divlje vrste radi očuvanja biološke raznovrsnosti, prirodnog genofonda, odnosno vrste koje imaju poseban značaj sa ekološkog, ekosistemskog, biogeografskog, naučnog, zdravstvenog, ekonomskog i drugog aspekta za Republiku Srbiju i utvrđuju se mere zaštite zaštićenih vrsta i njihovih staništa
- vrste koje su iščezle sa teritorije Republike Srbije ili njenih delova, vraćene programima reintrodukcije, krajnje ugrožene, ugrožene, reliktne, lokalno endemične, stenoendemične, međunarodno značajne i zaštićene divlje vrste, od posebnog značaja za očuvanje biološke raznovrsnosti Republike Srbije
- vrste koje u prirodi trenutno nisu ugrožene u meri da im preti opasnost da nestanu ili postanu kritično ugrožene a to su ranjive, endemične, indikatorske, ključne i kišobran vrste, reliktne, međunarodno značajne i zaštićene divlje vrste, kao i vrste koje nisu ugrožene ali se zbog njihovog izgleda mogu lako zameniti sa strogo zaštićenim vrstama
Reference
uredi- ^ a b v „sirištara”. Hrvatska enciklopedija — mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 19. 12. 2016.
- ^ a b v g d đ e ž z i Konjević, Radomir; Tatić, Budislav (2006). Rečnik naziva biljaka. Beograd: NNK Internacional. str. 86. ISBN 978-86-83635-59-7.COBISS.SR 134409484
- ^ „Gentiana”. The Plant List. Arhivirano iz originala 25. 01. 2019. g. Pristupljeno 19. 12. 2016.
- ^ a b Kojić 2006, str. 309-310
- ^ a b PRAVILNIK o proglasenju i zastiti zasticenih vrsta (Sl. glasnik RS", br. 5/2010 i 47/2011) - Pristupljeno 19. 12. 2016.
- ^ „Ethnobotany of gentians”. Gentian Research Network. Arhivirano iz originala 17. 08. 2016. g. Pristupljeno 19. 12. 2016.
- ^ Bugarčić, Saša. „Lincura”. Zdrava Srbija. Pristupljeno 19. 12. 2016.
- ^ Čajkanović, Veselin (1994). Rečnik srpskih narodnih verovanja o biljkama. Beograd: Srpska književna zadruga i dr. str. 141, 243. ISBN 978-86-379-0283-6.COBISS.SR 82529799
Литература
uredi- Kojić, Momčilo; Dragica Vilotić (2006). Ekskurziona flora šuma Srbije. Beograd: Šumarski fakultet. ISBN 978-86-7299-126-0.COBISS.SR 132147724
Spoljašnje veze
uredi
- Rašić, Suzana. „Lekovito bilje / nacini pravilnog prikupljanja bilja”. Agroinfo tel. Arhivirano iz originala 27. 12. 2016. g. Pristupljeno 26. 12. 2016.