Lapenranta
Lapenranta (fin. Lappeenranta, šved. Villmanstrand) je grad u Finskoj, u jugoistočnom delu države. Lapenranta je upravno sedište okruga Južna Karelija, gde grad sa okruženjem čini istoimenu opštinu Lapenranta.
Lapenranta | |
---|---|
![]() Pogled na Lapenrantu | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Regija | Karelija |
Okrug | Južna Karelija |
Osnovan | 1649. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2012. | 54.567 (procena) |
Urbano područje | 72.625 (procena) |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 61° 02′ S; 28° 07′ I / 61.04° S; 28.11° I |
Aps. visina | 75 m |
Površina | 1,72376 kvadratni kilometar km2 |
Pozivni broj | +358 (0)40 |
Veb-sajt | |
www.lappeenranta.fi |
Geografija
urediGrad Lapenranta se nalazi u jugoistočnom delu Finske, blizu državne granice sa Rusijom - 20 km južno od grada. Od glavnog grada države, Helsinkija, grad je udaljen 230 km istočno.
Reljef: Lapenranta se smestila u unutrašnjosti Skandinavije, u istorijskoj oblasti Karelija. Područje grada je ravničarsko do brežuljkasto, a nadmorska visina se kreće oko 75 m.
Klima u Lapenranti je oštra kontinentalna na prelazu ka subpolarnoj klimi. Stoga su zime oštre i duge, a leta sveža.
Vode: Lapenranta se razvila na obali najvećeg finskog jezera Sajma, na njegovom jugoistočnom kraju.
Istorija
urediKraljica Kristina Švedska osnovala je grad Lapenrantu 1649. godine. Pre toga tu je bilo staro trgovačko mesto Lapvesi sa nekoliko stotina stanovnika. Zgrade su sve bile od drveta i sve su kasnije bile uništene.
Nakon rata između Švedske i Rusije 1741–1743, Lapenranta je postala deo ruskog carstva. Godine 1812. je, uz druge delove Finske, postala deo autonomnog Velikog Vojvodstva Finske. Početkom 19. veka Lapenranta je bila mali grad, a krajem istog veka počela je njena industrijalizacija – dobila je nekoliko fabrika i železnicu.
Lapenranta danas
urediDanas je Lapenranta najveći grad u jugoistočnoj Finskoj. Ima svoj univerzitet, na kom studira 5.500 studenata. „Kaukas“ (fin. Kaukas) je velika fabrika papira, koja zapošljava oko hiljadu ljudi. Leti mnogo turista dolazi u Lapenrantu. Od toga mnogo je turista iz obližnje Rusije. Lapenranta je, takođe, poznata po svojim pitama sa mesom.
Stanovništvo
urediPrema proceni iz 2012. godine u Lapenranti je živelo 54.567 stanovnika[1], dok je broj stanovnika opštine bio 72.625.
1980. | 1990. | 2000. | 2012. |
---|---|---|---|
44.445 | 48.000 | 51.891 | 54.567 |
Etnički i jezički sastav: Lapenranta je oduvek bila pretežno naseljena Fincima. Poslednjih decenija, sa jačanjem useljavanja u Finsku, stanovništvo grada je postalo šarolikije. Po poslednjim podacima preovlađuju Finci (94,3%), prisutni su i u veoma malom broju Šveđani (0,2%), dok su ostalo useljenici. Od novijih useljenika posebno su brojni Rusi.
Galerija
uredi-
Ulica Kaupa, glavna pešačka ulica
-
Stara Gradska kuća Lapenrante
-
Glavna protestantska crkva u gradu
-
Pravoslavna („Pokrovska“) crkva u gradu