Kilt

шкотски одевни предмет

Kilt (škot. kilt, škotgel. fèileadh)[1] vrsta je suknje sa naborima pozadi, nastala kao tradicionalna odjeća gelski muškaraca i dječaka u Škotskoj visiji. Prvi put je zabiželjen u 16. vijeku kao veliki kilt, odjeća pune dužine čija se gornja polovina mogla nositi kao ogrtač. Mali kilt ili moderni kilt nastao je u 18. vijeku i u suštini je donja polovina velikog kilta. Od 19. vijeka, povezuje se sa širom kulturom Škotske i još šire sa gelskim ili keltskim nasljeđem. Najčešće je napravljen od vune sa tartan šarom.

Jedan od najranijih prikaza kilta, njemački tisak koji prikazuje Gorštake oko 1630. godine

Iako se kilt najčešće nosi u formalnim prilikama i na Visijskim igrama i drugim sportskim događajima, prilagođen je kao predmet muške neformalne muške odjeće, kojim se vraća svojim pretcima kao svakodvnevni odjevni predmet. Posebno u Sjevernoj Americi, kiltovi se prave za svakodnevno nošenje u raznim materijalima. Mogu se koristiti alternativni pričvršćivači i umetnuti džepovi da se izbjegne potreba za sporanom. Kilt je prihvaćen kao ženska odjeća u nekim sportovima.

Reference

uredi
  1. ^ „féileadh Am Faclair Beag Gaelic Dictionary”. www.faclair.com (na jeziku: škotski gelski). Pristupljeno 3. 2. 2020.