Zvučni nadzubni frikativ

Zvučni nadzubni ili alveolarni frikativ jeste suglasnik koji se koristi u brojnim govornim jezicima. Simbol u Međunarodnom fonetskom alfabetu koji predstavlja ovaj zvuk je /z/. Ovaj glas je vrlo čest u evropskim jezicima, ali svetski gledano ni približno koliko njegov bezvučni parnjak /ѕ/. Samo 28% jezika u svetu poseduju ovu fonemu, bilo da je zubna ili alveolarna, a od tog procenta, 85% otpada na jezike Evrope, Afrike i zapadne Azije. U istočnoj polovini Azije, u tihookeanskom regionu i domorodačkim zajednicama Amerike, ova fonema je vrlo retka, a ako postoji, onda uvek postoji i njegov bezvučni parnjak /ѕ/.

Koronalni frikativi i njihovi simboli u IPA:

koronalni frikativi

	zubni	alveolarni	postalveolarni
				retrofleks	palato- alveolaran suglasnik	alveolarno- palatalan suglasnik
sibilant	z̪	z͇	z̠	ʐ	ʒ	ʑ
nesibilant	ð	ð̠/ð͇/ɹ̝		ɻ̝

Karakteristike

Karakteristike zvučnog alveolarnog frikativa:

• Način artikulacije je frikativni, što znači da je proizveden usmeravanjem protoka vazdušne struje iz pluća niz jezik do mesta artikulacije, na kome je usredsređena na oštre ivice skoro stisnutih zuba, uzrokujući visokofrekventnu turbulenciju.
• Mesto artikulacije je alveolarno što znači da vrh jezika dodiruje alveole.
• Fonacija je zvučna, što znači da glasne žice trepere tokom artikulacije.

Pojava

Jezik		Reč	IPA	Značenje	Napomene
adigejski		zы	[ˈzə]	'jedan'
albanski		[zjarr]	[zjar]	'vatra'
arapski	standardni	زائِر	[ˈzaːʔir]	'posetilac'
jermenski	istočnojermenski dijalekt	զարդ	[zɑɾtʰ]	'ukras'
bretonski		[iliz]	[iliz]	'crkva'
čečenski		zurma / [zurma]	[zuɾma]	'muzika'
češki		[zima]	[ˈzɪma]	'zima'
holandski	standardni	[zee]	[zeː]	'more'
	frizijski	[ezel]	[ˈeɪ̯zəɫ]	'magarac'	Uvek je bezvučno ako je na početku reči.
engleski		[size]	[saɪz]	'veličina'
francuski		[zèbre]	[zɛbʁ]	'zebra'
gruzijski		ზარი	[ˈzɑɾi]	'zvono'
nemački		[süß]	[zyːs]	'slatko'
grčki	atinski dijalekt	[ζάλη záli]	[ˈz̻ali]	'vrtoglavica'
hebrejski		זאב	[zeʔˈev]	'vuk'
hindu		[ज़मीन]	[zəmiːn]	'zemlja'
mađarski		[ház]]]	[ˈhaːz]	'kuća'
italijanski		[caso]	[ˈkazo]	'slučaj'
japanski		全部 [zenbu]	[zembɯ]	'sve'
kabardinski		zы	[ˈzə]	'jedan'
kala-lagav-ja		[zilamiz]	[zilʌmiz]	'ići'
kašmirski		[ज़ानुन] , [زانُن]	[zaːnun]	'znati'
makedonski		zošto	[ˈzɔʃtɔ]	'zašto'
malajski		zaman	[zaman]	'doba'
malteški		[zelu]	[zelu]	'žar'
marathi		जर	[zər]	'ako'
mirandeski		[daprendizaige]	[dɐpɾẽdiˈz̻ajʒ(ɯ̟)]	'učenje'	Mirandeski jezik i susedni dijalekti portugalskog su bili jedina usmena tradicija koja je čuvala svih sedam srednjovekovnih ibero-romanskih sibilanata: ⟨ch⟩ /tʃ/, ⟨x⟩ /ʃ/, ⟨g/j⟩ /ʒ/, ⟨c/ç⟩ /s̻/, ⟨z⟩ /z̻/, ⟨s/-ss-⟩ /s̺/, ⟨-s-⟩ /z̺/
oksitanski	limuzinski	jòune	[ˈzɒwne]	'mlad'
poljski		[zero]	[ˈzɛrɔ]	'nula'
portugalski		[casa]	[ˈkazɐ]	'kuća'
rumunski		[zar]	[z̪ar]	'kockica'
ruski		zaezžatь zaezžat'	[zəɪˈʑʑætʲ]	'skupiti'	Razlikuje običnu i palatalizovanu varijantu.
španski	andalužanski	[comunismo]	[ko̞muˈnizmo̞]	'komunizam'	Alofon foneme /s/ ispred zvučnih suglasnika, kada nije debukalizovan na fonemu h ~ ɦ. Javlja se u pojedinim dijalektima kao alveolarni neretraktovani frikativ. Pre foneme /d/ je uvek zubno [z̪].
	latinoamerički
	meksički	[zapato]	[zäˈpät̪o̞]	'cipela'	Pojedini severni dijalekti. Analogno fonemi /s/ u ostalim meksičkim poddijalektima i fonemi /θ/ na Iberijskom poluostrvu.
slovački		[zima]	[ˈzɪma]	'zima'
svahili		[lazima]	[lɑzimɑ]	'morati'
turski		[göz]	[ɡœz]	'oko'
ukrajinski		zub	[zub]	'zub'
urdu		[زمین]	[zəmiːn]	'zemlja'
vijetnamski	severni dijalekti	[da]	[zaː]	'koža'
zapadnofrizijski		[sizze]	[ˈsɪzə]	'reći, kazati'	Nikad se ne pojavljuje na početku reči.
nuosu		ꍂ [ssy]	[zɿ˧]	'generacija'
jidiš		[zien]	[zin]	'sin'
zapotečki	tilkiapanski dijalekt	guanaz	[ɡʷanaz]