Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je gornji dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Donji dom je Predstavnički dom.
Istorija
urediIzvornim Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine (1994)[1] određeno je da se Dom naroda sastoji od 30 delegata Bošnjaka i 30 delegata Hrvata, kao i ostalih delegata. Delegati su među sobom birali predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg koji nisu mogli biti iz istog konstitutivnog naroda.
Odluke u Domu naroda su se donosile prostom većinom osim odluka koje su se ticale vitalnog interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda. Takve odluke su zahtijevale saglasnost većine delegata, uključujući većinu bošnjačkih delegata i većinu hrvatskih delegata. Vitalni interes se mogao zahtijevati većinom glasova bošnjačkih ili hrvatskih delegata. Ukoliko je većina preostalih delegata bila protiv osnivala se zajednička komisija bošnjačkih i hrvatskih delegata radi razrješenja tog pitanja. Ukoliko zajednička komisija nije bila u mogućnosti riješiti to pitanje u roku od jedne sedmice, pitanje je rješavao Ustavni sud po hitnom postupku.
Nametnutim ustavnim amandmanom XXVII (2002) i Srbi su pored Bošnjaka i Hrvata postali konstitutivni narod u Federaciji. Ostalim nametnutim amandmanima osnovan je Klub srpskih delegata i propisan drugačiji sastav Doma naroda, koji je i danas važeći. Isto tako je propisana i nova parlamentarna procedura za zaštitu vitalnih interesa, identična kao i kod novoosnovanog Vijeća naroda Republike Srpske.
2022. godine je odlukom Kristijan Šmita Dom naroda uvećan na 80 poslanika nametnutim amandmanima na Ustav FBiH, sa po 17 na 23 za svaki narod i 11 za "ostale".
Djelokrug
urediDom naroda je ravnopravan dom sa Predstavničkim domom jer sve odluke Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine zahtijevaju potvrdu oba doma osim za poslovnike i deklaracije koje domovi samostalno donose.[2] Istovremeno je i organ za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda (Bošnjaka, Hrvata i Srba).
Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definisani na sljedeći način: ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti; identitet jednog konstitutivnog naroda; ustavni amandmani; organizacija organa javne vlasti; jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka; obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno nasljeđe; teritorijalna organizacija; sistem javnog informisanja; i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda.[3]
Kada se odlučuje o promjeni Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, uz dvotrećinsku većinu u Predstavničkom domu, potrebna je i prosta većina u Domu naroda koja uključuje većinu bošnjačkih, većinu hrvatskih i većinu srpskih delegata.[4]
Organizacija
urediSastav Doma naroda je paritetan tako da svaki konstitutivni narod (Bošnjaci, Hrvati, Srbi) ima isti broj delegata. Sastoji se od 58 delegata, i to po 17 delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 7 delegata iz reda Ostalih. Ostali imaju pravo da ravnopravno učestvuju u postupku većinskog glasanja.
Mandat delegata u Domu naroda je četiri godine. Delegate biraju kantonalne skupštine iz reda svojih delegata proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva. Broj delegata koji se biraju u svakom kantonu srazmjeran je broju stanovnika kantona. Mora biti najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog poslanika u svom zakonodavnom tijelu. Delegate Bošnjake, Hrvate i Srbe iz svakog kantona biraju poslanici iz reda tog konstitutivnog naroda, a način izbora delegata Ostalih uređuje se zakonom. Funkciju delegata ne može vršiti nijedan poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine niti vijećnik opštinskog vijeća (odbornik skupštine opštine).
Dom naroda se saziva prvi put najkasnije 20 dana nakon izbora kantonalnih zakonodavnih tijela. Delegati biraju između sebe predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća, koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda ili Ostalih.