Domovina (organizacija)
- Za druga značenja, pogledajte Domovina.
Domovina (glsrp. i dlsrp. Domowina), zvanično Savez Lužičkih Srba (glsrp. Zwjazk Łužiskich Serbow, dlsrp. Zwězk Łužyskich Serbow), nacionalna je organizacija Lužičkih Srba.
Domovina | |
---|---|
Datum osnivanja | 13. oktobar 1912. |
Tip | Neprofitna organizacija |
Sedište | Budišin |
Područje delovanja | Nacionalna kultura |
Službeni jezici | gornjolužičkosrpski, donjolužičkosrpski |
Veb-sajt | www |
Osnovana je 1912. godine u Vojerecu, objedinjujući više od 30 lužičkosrpskih društava. Godine 1937. je zabranjena i zatvorena. Svoju djelatnost je obnovila 1945. godine. Sjedište organizacije se nalazi u Budišinu.[1].
Istorija
urediDomovina su 13. oktobra 1912. godine u Vojerecu osnovale lužičkosrpske javne ličnosti i kulturni djelatnici Arnošt Bart, Handrij Krona, Jurij Slodenk, Bogumil Švjela, Jan Dvornik, Avgust Lapštih, Franc Kral i Mihal Navka.
Domovina je osnivanjem ujedinila preko 30 organizacija. Osnovni zadatak joj je bio zaštita nacionalnih, kulturnih, društvenih i socijalnih interesa Lužičkih Srba. Nacisti su odmah po dolasku na vlast počeli vršiti pritisak na organizaciju. Početkom 1937. godine nacističke vlasti su izdale ultimatum vođama Domovine sa zahtijevom da usvoje novi statut po kome bi se organizacija definisala kao savez Nijemaca koji govore vendskim jezikom. U slučaju usvajanja novog statuta vlasti su obećali da će organizaciju sačuvati i obezbuditi lužičkosrpsku štampariju. Pavel Nedo je odbacio ultimatum, nakon čega je Domovina 18. marta 1937. godine ukinuta.
Svoje aktivnosti organizacija je 10. maja 1945. godine nastavila u Krusćicama.
Današnje vrijeme
urediTrenutno središte organizacije je u gradu Budišin. U svom sastavu ima 15 organizacije, to su Savez lužičkosrpskih umjetnika, Savez lužičkosrpskih studenata, Lužičkosrpski školski savez. Član je Federalnog saveza evropskih nacionalnih manjina, Društva za ugrožene narode i Evropskog biroa za manje korištene jezike. Izdavačka kuća Domovina objavljuje literaturu na lužičkosrpskim jezicima.[1]
Predsjednici
uredi1912—1927 | Arnošt Bart | * 1870; † 1956 |
1927—1930 | Jakub Ševčik | * 1867; † 1935 |
1930—1933 | Jan Križan | * 1880; † 1959 |
1933—1937 1945—1951 |
Pavel Nedo | * 1908; † 1984 |
1951—1973 | Kurt Krjenc | * 1907; † 1978 |
1964—1990 | Jurij Gros | * 1931 |
1990—1991 | Bjarnat Ciž | * 1951 |
1991—1992 | Jan Pevel Nagel | * 1934; † 1997 |
1993—2000 | Jakub Brankačk | |
2000—2011 | Jan Nuk | * 1947 |
od 2011 | David Statin | * 1983 |
Vidi još
urediReference
uredi- ^ a b „Domovina”. // knowledge.su. Pristupljeno 29. 3. 2017.
Literatura
uredi- Gugnin, A.A. (1997). Vvedenie v istoriju serbolužickoj slovesnosti i literatury ot istokov do našich dnej : Handrij Zejler, Jan Arnošt Smoler, Jakub Bart-Ćišinski. Moskva: Rossijskaja Akad. Nauk, Inst. Slavjanovedenija i Balkanistiki, Naučnyj Centr Slavjano-Germanskich Issledovanij. ISBN 978-5-7576-0063-5.
- Semirяga, Mihail Ivanovič. Lužičane (na jeziku: ruski). Izd-vo Akademii nauk SSSR.
- Ševčenko, Kirill (2004). Lužickij vopros i Čechoslovakija : (1945-1948) (na jeziku: ruski). Moskva: M. Kolerov. ISBN 9785733302058.