Divljina
Divljina je prirodna sredina na Zemlji koja nije znatno promjenjena ljudskim djelatnostima. Može biti definisana i kao „najnetaknutije, neometano divlje prirodno područje koje je preostalo na našoj planeti — to su posljednja istinska divlja mjesta koje ljudi ne kontrolišu i nisu razvijena putevima, cjevovodima ili drugom industrijskom infrastrukturom”.[1] Izraz se tradicionalno odnosi na kopneno okruženje, iako se sve više odnosi i na pomorsku divljinu. Nedavne mape divljine[2] ukazuju na to da divljina pokriva jednu četvrtinu kopnene površine Zemlje, ali se ubrzano degradira ljudskom djelatnošću.[3]. Još manje divljine preostaje u okeanima, sa samo 13,2% [ bez intezivne ljudske djelatnosti][4].
Neke vlade ih uspostavljaju po zakonu ili upravnim aktima, obično na zemljišnim trakama koje još nisu izmijenjene ljudskim djelatnostima u velikoj mjeri. Glavna odlika divljine je da je ljudska motorizovana djelatnost znatno ograničena. Ove djelatnosti se sprovode ne samo zbog očuvanja onoga što već postoji, nego i zbog promovisanja i unaprijeđavanja prirodnog izražavanja i razvoja. Područja divljine mogu se pronaći u rezervatima, nacionalnim šumama, nacionalnim parkovima i čak i u urbanim sredinama kraj rijeka, klisura ili drugih nerazvijenih područja. Ova područja se smatraju važnim za preživljavanje određenih vrsta, biodiverzitet, ekološke studije, konzervaciju, izolaciju i rekreaciju. Divljina je duboko cijenjena zbog kulturnih, duhovnik, moralnih i estetskih razloga. Neki pisci prirode vjeruje da su područja divljine vitalne za ljudski duh i kreativnost[5]. Ona takođe može očuvati istorijske genetičke osobine i pružiti staništve divlje flore i faune koju je teško obnoviti u zoološkim vrtovima, arboretumima i laboratorijama.
Zadužbina Divljina navodi da područje divljine ima dvije dimenzije: mora biti biološki netaknuto i zakonski zaštićeno.[6][7] Međunarodna unija za zaštitu prirode klasifikuje divljinu na dva stepena: Ia (strogi rezervat prirode) Ib (područje divljine). Djelatnosti na marginama posebnih područja divljine, kao što su suzbijanje požara i prekid migracije životinja, takođe utiču na unutrašnjost divljine.[8]
Posebno u bogatijim, industrijalizovanim državama, divljina ima i određeno pravno značenje: kao zemlja u kojoj je zakonom zabranjen razvoj. Mnoge države su zakonski definisale divljinu, kao što su Sjedinjene Američke Države, Kanada, Australija, Novi Zeland, Južna Afrika, Srbija i druge.[9][10]
Vidi još
urediReference
uredi- ^ „Defining Wilderness | WILD Foundation”. www.wild.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 16. 9. 2018.
- ^ sdata2017187
- ^ S0960-9822(16)30993-9
- ^ https://doi.org/10.1016/j.cub.2018.06.010
- ^ Botkin, Daniel B. No man's garden : Thoreau and a new vision for civilization and nature (na jeziku: engleski). Island Press [for] Shearwater Books. str. 155—157. ISBN 978-1-55963-465-6. Pristupljeno 16. 9. 2018.[mrtva veza]
- ^ „The WILD Foundation » Wilderness Areas are Biologically Intact” (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 2. 2. 2009. g. Pristupljeno 16. 9. 2018.
- ^ „The WILD Foundation » Wilderness as a Protected Area Classification” (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 2. 2. 2009. g. Pristupljeno 16. 9. 2018.
- ^ „What is wildland? - a review” (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 30. 4. 2007. g. Pristupljeno 16. 9. 2018.
- ^ https://protectedplanet.net
- ^ A handbook on international wilderness law and policy (na jeziku: engleski). Fulcrum Pub. 2007. ISBN 978-1555916800.
