Danilo Bojović
Danilo Bojović (Kuta, kod Nikšića, 15. avgust 1910 — okolina Nikšića, 3. mart 1943) bio je student prava, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
danilo bojović | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 15. avgust 1910. |
Mesto rođenja | Kuta, kod Nikšića, Kraljevina Crna Gora |
Datum smrti | 3. mart 1943.32 god.) ( |
Mesto smrti | okolina Nikšića, Nezavisna Država Crna Gora |
Profesija | student prava |
Delovanje | |
Član KPJ od | 1937. |
Učešće u ratovima | Narodnooslobodilačka borba |
Služba | NOV i PO Jugoslavije |
Heroj | |
Narodni heroj od | 11. jula 1945. |
Biografija
urediRođen je 1910. godine u selu Kuti, kod Nikšića. Osnovnu školu završio je u Župi, a gimnaziju i veliku maturu u Nikšiću. Posle završene gimnazije upisao je Pravni fakultet u Beogradu. Član Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) postao je 1934, a član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) 1937. godine. Tokom studija je bio član uprave Studentskog pravničkog društva i Pravne zaštite, društava koja su kontrolisali komunisti. U jesen 1938. bio je izabran za člana Akcionog odbora stručnih studentskih udruženja. Zbog učešća u demonstracijama i u razbijanjima ljotićevskih zborova, bio je nekoliko puta hapšen i zatvaran.[1]
Učesnik Narodnooslobodilačke borbe je od 1941. godine. Bio je jedan od organizatora Trinaestojulskog ustanka u Nikšiću. Bio je prvi komandant Župskog ustaničkog bataljona.
Bio je izabran za člana Okružnog komiteta KPJ za nikšićki okrug na partijskoj konferenciji, održanoj 15. oktobra 1941. u Dubravi kod Gornjeg Polja.
Učestvovao je u borbama tokom Treće neprijateljske ofanzive. Nakon povlačenja glavnine partizanskih snaga u Bosnu i Hercegovinu u junu 1942, Danilo je ostao na ilegalnom radu na domaćem terenu.
Krajem februara 1942, specijalno obučena jedinica, sastavljena od žandara i četnika, upućena je u poteru za Bojovićem. Opkolili su ga zajedno sa grupom partizana u jednoj kolibi na planini Konjsko. Poginuo je prilikom pružanja otpora.[2]
Ukazom Predsedništva Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) 11. jula 1945. među prvim borcima Narodnooslobodilačke vojske, proglašen je za narodnog heroja.[3][4]
Reference
uredi- ^ Narodni heroji 1 1982, str. 94.
- ^ Narodni heroji 1 1982.
- ^ Zbornik heroja 1957, str. 73.
- ^ „Službeni list FNRJ 95/45” (PDF). www.slvesnik.com.mk. 7. 12. 1945.
Literatura
uredi- Zbornik narodnih heroja Jugoslavije. Beograd: Omladina. 1957. COBISS.SR 50964999
- Narodni heroji Jugoslavije tom I. Beograd: Narodna knjiga. 1982. COBISS.SR 48700167