Gornja Jutrogošta
Gornja Jutrogošta je naseljeno mjesto u gradu Prijedor, Republika Srpska, BiH. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 337 stanovnika.
Gornja Jutrogošta | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Republika Srpska |
Grad | Prijedor |
Stanovništvo | |
— 2013. | 337 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 03′ 26″ S; 16° 39′ 54″ I / 45.0572° S; 16.6650° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Geografija
urediGornja Jutrogošta je poljoprivredni kraj. Konfiguracija terena je pogodna za voćarstvo i vinogradarstvo, kao i za stočarstvo. Krajolik bogat vodom i prirodnim izvorima, kao i prekrasnim bražuljcima za odmor i uživanje. U selu se nalazi par napuštenih imanja koja bi uz minimalna ulaganja mogla da zadovolje potrebe sela i seoskog turizma. Jutrogošta je dobrim putevima povezana sa Prijedorom, Kozarskom Dubicom, Novim Gradom kao i Kostajnicom.
Selo Jutrogošta ima više zaseoka: Bojanića brdo, Zbijeg, Paratuše, Koreja, Došensko brdo, Rijeka, i druga. Od prezimena najviše su zastupljeni: Bojanići, Majstorovići, Javorići, Došeni, Đakovići, Balabani, a i Kneževići, Bulići, Pilipovića, Krneta, Radakovića, Vujinovića, Zorića, Banovića, Kunića, Đurića, Medića, Mutići, Rodići, Koralije, Pekije, Lajići, Trkulje, Bursaći, Šipke, Lukići, Kesari, Kačavende, Vile, Markovići, i drugi.
Vode
urediJutrogošta ima tri riječice (potoci). Od njih tri najduža je Vragolovača koja izvire na sjeveru sela, na Ravnom Gaju, i teče prema jugu. U Brezičanima se ulijeva u Sanu, nakon pređenih 10 km toka. Druga riječica je Crkvena koja izvire u zaseoku Zbijeg i nakon 2 km toka ulijeva se u D. Jelovcu u riječicu Jelovaču. Treća je potočić Jovi potok. On iizvire ispod Bursaća, i teče na jug gdje kod brda Luplja naglim zavojem okreće i teče na sjever, tako da se ima osjećaj gledajući potok da teče uzbrdo. Jedan od izvora Crkvene je izvor Vodica koji nikad he presušuje a voda je hladna i pitka kakva se samo poželjeti može. Tu gdje je izvor nekad je bila crkva ali niko ne zna kad. Ljudi su oruć njive izoravali ciglu, keramičke predmete itd. Imaju neke priče da je tu bio manastir, jer se ta cijela dolina zove Crkvena.
Kultura
urediU Jutrogošti se svake godine održavaju manifestacije kao što su: u maju memorijalni turnir „Braća Bojanić“, 12 jula slava sela sv. Petar i Pavle, u avgustu sabor srpskog pjevanja Kozare i Potkozarja.
Stanovništvo
urediSastav stanovništva – naselje Gornja Jutrogošta | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013.[1] | 1991.[2] | 1981.[3] | 1971.[4] | 1961.[5] | |||
Ukupno | 155 (100,0%) | 337 (100,0%) | 527 (100,0%) | 617 (100,0%) | 784 (100,0%) | ||
Srbi | 150 (96,77%) | 332 (98,52%) | 500 (94,88%) | 614 (99,51%) | 783 (99,87%) | ||
Jugosloveni | 2 (1,290%) | 1 (0,297%) | 27 (5,123%) | – | – | ||
Slovenci | 1 (0,645%) | – | – | – | – | ||
Pravoslavci | 1 (0,645%) | – | – | – | – | ||
Ostali | 1 (0,645%) | 4 (1,187%) | – | 1 (0,162%) | – | ||
Bošnjaci | – | – | – | 1 (0,162%)1 | – | ||
Hrvati | – | – | – | 1 (0,162%) | 1 (0,128%) |
- 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.
Vidi još
urediReference
uredi- ^ „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik”. popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano iz originala 7. 4. 2021. g. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83)” (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 21. 4. 2016.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 4. 2016.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 4. 2016.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 4. 2016.
Spoljašnje veze
uredi