Gordana Kuić
Gordana Kuić (Beograd, 29. avgust 1942 — Beograd, 13. januar 2023)[2] bila je srpska književnica.[3]
Gordana Kuić | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 29. avgust 1942. |
Mesto rođenja | Beograd, Srbija |
Datum smrti | 13. januar 2023.80 god.) ([1] |
Mesto smrti | Beograd, Srbija |
Državljanstvo | SAD, Srbija, Izrael |
Književni rad | |
Najvažnija dela | Miris kiše na Balkanu, Cvat lipe na Balkanu, Smiraj dana na Balkanu, Duhovi nad Balkanom, Legenda o Luni Levi, Bajka o Benjaminu Baruhu, Balada o Bohoreti |
Zvanični veb-sajt | |
gordanakuic |
Biografija
urediKuić je rođena kao ćerka Metodija Kuića, Srbina iz Mostara, i Blanke Levi, sefardske Jevrejke iz siromašne sarajevske porodice.[4]
Završila je Engleski jezik i književnost na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu i Hunter College u Njujorku.
Radila je kao savetnik za engleski jezik u Američkoj ambasadi u Beogradu, kao konsultant u АYUСА International u Beogradu, kao i administrator za engleski jezik u istočnoj Evropi i za humanitarnu pomoć bivšim jugoslovenskim republikama u Sorosovoj fondaciji u Njujorku.
Živjela je i radila u Beogradu.
Dela
urediMiris kiše na Balkanu
urediMiris kiše na Balkanu kao prvi napisan roman predstavlja pokretač za kasnije napisane knjige. Pisan je po sećanju Gordanine majke Blanki Levi o zbivanjima u porodici potomaka Sefardskih Jevreja na Balkanu u Sarajevu, u periodu od 1914. do 1944. godine.[5] Prvi put objavljen 1986. godine, koji je od tada adaptiran i pretočen u pozorišno delo, te u televizijsku seriju istoga naziva.
Cvat lipe na Balkanu
urediCvat lipe na Balkanu kao nastavak priče iz prvog romana, prati sudbinu porodice, sad pretežno u Beogradu, u vreme posle Drugog svetskog rata do 1965. godine. Napisan u vreme kad je to bila osetljiva tema, govori o propasti srednje klase posle rata i uspostavljanju komunističkog režima.
Smiraj dana na Balkanu
urediSmiraj dana na Balkanu je napisan kao roman koji bi zaokružio priču i zatvorio trilogiju, jednom tužnom pričom o ljubavnom trouglu. Radnja se odvija na početku ratova uslovljene raspadom Jugoslavije, kao kraj priče o Salomovima i Koraćima i kraj životne priče Vere Korać.
Duhovi nad Balkanom
urediRomanDuhovi nad Balkanom predstavlja vezu između prethodne trilogije i još nezapočete druge, kroz iskaze glavnih junaka i praćenjem životne priče novih junaka. Radnja je smeštena u 15. vek, vreme Inkvizicije, vreme progona Jevreja iz Španije, otkrivanja pravog identiteta i porekla, dotičući ideju čistote krvi.
Legenda o Luni Levi
urediRoman Legenda o Luni Levi prati junake koji se sele iz Barselone, koju napuštaju poslednjim brodom za istok 31. jula 1492. godine, u Istanbulu, u Otomansko carstvo, gde su se većina sefardskih Jevreja nastanili po izgonu jer ih je sultan Bajazit II primio i tim potezom obezbedio srednji sloj, trgovce, zanatlije, fabrikante, štampare, koji su nedostajali carstvu. Prateći glavnu junakinju Lunu i njenog izabranika Marka Orlovića, alias Orlu-Pašu, radnja se sa njima seli u Dubrovačku republiku.
Bajka o Benjaminu Baruhu
urediOdatle kreće radnja sledećeg romana, Bajka o Benjaminu Baruhu, o travaru iz Travnika, smušenom i spetljanom izlečitelju i dobročinitelju, čoveku koji je uvek na pravom mestu, a mesta su Dubrovnik, Travnik, Sarajevo i Beograd, u pravo vreme, a vreme je druga polovina 17. veka. Priču o tom sićušnom a neobičnom travaru zapisuje 1942. godine Laura Levi, Bohoreta, najstarija kći porodice Salom (iz prvog romana, Miris kiše na Balkanu) ostavljajući je kao porodičnu priču u zalog svojim sinovima za koje veruje da će se vratiti iz koncentracionog logora Jasenovac kuda su ih ustaše odvele.
Balada o Bohoreti
urediBalada o Bohoreti prati mladost i sazrevanje jedne izuzetne žene koja se u doba kada to ženska čeljad uopšteno, a još manje sefardska, nije radila, dakle, s kraja 19. i početka 20. veka, bavila pisanjem pozorišnih komada, pesama i priča, istraživačkom delatnošću, sakupljanjem preostalog blaga sefardske baštine, vodila polemike u tadašnjoj jevrejskoj štampi, jednom rečju, predstavljala uzor svim mladim naprednim ženama Sarajeva. Radnja se događa u Istanbulu, Sarajevu i Parizu, a vremenski se završava upravo pred Prvi svetski rat kada započinje prvi roman, Miris kiše na Balkanu.
Ostala dela
uredi- Preostale priče (33 pripovetke)
- Sa druge strane noći (17 pripovedaka)[6]
Ekranizacije i adaptacije
uredi- Snimljena TV serija (trinaest epizoda) po romanu "Cvat lipe na Balkanu". Producent: RTS, Režija: Ivan Stefanović
- Snimljena TV serija po romanu "Miris kiše na Balkanu". Producenti: RTS i Cinema Design, Režija: Ljubiša Samardžić[7]
- Snimljen film po romanu "Miris kiše na Balkanu". Napisan je i scenario za film "Smiraj dana na Balkanu".
- U dramatizaciji Nebojše Romčevića napisana je drama "Miris Kiše na Balkanu" premijerno je izvedena u Beogradu 12. aprila 2009. u Madlenijanumu.
- "Miris Kiše na Balkanu - balet o Riki" premijerno je izveden u Sarajevu 1992., a u Beogradu iste godine na BEMUS-u.
Galerija
uredi-
Za roman Smiraj dana nad Balkanom 1995.
-
Za roman Duhovi nad Balkanom 1997.
-
Za roman Legenda o Luni Levi 2001.
-
Za roman Bajka o Benjaminu Baruhu 2003.
-
Za roman Balada o Bohoreti 2006.
-
Za roman Balada o Bohoreti 2007.
Izvori
uredi- ^ „Preminula Gordana Kuić”. SEECult. 15. 1. 2023.
- ^ „Preminula književnica Gordana Kuić”. SEECult. 15. 1. 2023. Pristupljeno 15. 1. 2023.
- ^ Srpsko književno društvo/Gordana Kuić
- ^ „Gordana Kuić: Moj maturski rad pregledao je Ivo Andrić”. Blic.rs.
- ^ „Slobodna dalmacija/ Vremeplov”. Arhivirano iz originala 02. 02. 2014. g. Pristupljeno 26. 01. 2014.
- ^ Novosti/Intervju,Sa druge strane noći
- ^ „Viva magazin/Ekranizacija Miris kiše na Balkanu”. Arhivirano iz originala 22. 01. 2014. g. Pristupljeno 26. 01. 2014.
Spoljašnje veze
uredi- Zvanična prezentacija
- Vulkan/Dela Gordane Kuić
- Beletristika /Domaći pisci
- Pravda/Novi roman Gordane Kuić