Busan ili Pusan (korej. 부산Pusan) je drugi po veličini grad Južne Koreje i najvažnija luka zemlje.[1] Nalazi se na jugoistočnoj obali Korejskog poluostrva na obali Japanskog mora.[2] Početkom 2005. imao je 3.678.551 stanovnika. Busan je regionalni trgovački, transportni, industrijski i obrazovni centar, koji ima i međunarodni značaj,[3] with its port—Korea's busiest and the sixth-busiest in the world.[4] Busan je bio deo provincije Južni Kjonsan, ali je politički od 1963. izdvojen u autonomni entitet. Istorijski je poznat Pusanski mostobran, kao jedina teritorija, koju Severna Koreja nije osvojila na početku Korejskoga rata. Postojanje mostobrana omogućilo je kasniju kontraofanzivu uz pomoć američke vojske.

Busan
부산시
Busan
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Južna Koreja
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2015.3.448.737
 — gustina7.909,95 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate35° 09′ 03″ S; 129° 03′ 24″ I / 35.150833° S; 129.056667° I / 35.150833; 129.056667
Aps. visina6 m
Površina436 km2
Busan na karti Južne Koreje
Busan
Busan
Busan na karti Južne Koreje

Busan je podeljen na 15 velikih administrativnih okruga i jednu županiju, zajedno sa oko 3,6 miliona stanovnika. Cedokupno metropolitansko područje, Jugoistočna pomorska industrijska regija, ima približno 8 miliona stanovnika.[5] Najgušće naseljena područja grada nalaze se u brojnim uskim dolinama između reka Nakdong i Sujieong, pri čemu planine razdvajaju većinu okruga. Nakdong je najduža korejska reka, a busanska plaža Haeundae je takođe najveća u zemlji.

Busan je centar za međunarodne kongrese. Na primer bio je domaćin APEC-a 2005. Takođe je centar za sportske turnire u Koreji, pri čemu je bio domaćin Azijskih igara 2002. i Svetskog prvenstva u fudbalu. On je dom najveće robne kuće na svetu, Šinsegej Centum Siti.[6] Busan je dodat u Uneskovu mrežu kreativnih gradova kao „Grad filma” u decembru 2014.[7]

Imena

uredi

Naziv „Busan“ je revidirana romanizacija korejskog imena grada od kraja 15. veka.[8] Zvanično je zamenio raniju Makun-Rajšerovu romanizaciju Pusan iz 2000.[9][a] Tokom japanskog perioda pisalo se „Fuzan”.

Ime 釜山 (sada napisano 부산 pomoću korejske abecede) je kinesko-korejski za „Kaldronovu planinu“, za koju se veruje da je bivši naziv planine Hvangrieong (황령, 荒嶺, Hvangrieong-san) zapadno od centra grada. Slično se misli da se drevna država ovog područja Mt Geočil (거칠산국, 居柒山國, Geočilsan-guk, „Zemlja grubih planina”) odnosi na istu planinu koja se nadvija nad gradskom lukom na Sujeongu. (Kasniji Silski okrug Geočilsan-gun je preimenovan u Dongnae 757. godine).[13]

Geografija

uredi

Klima

uredi
Busan (1981–2010)
Klimatogram
J
F
M
A
M
J
J
A
S
O
N
D
 
 
34
 
 
8
−1
 
 
50
 
 
10
1
 
 
81
 
 
13
5
 
 
133
 
 
18
10
 
 
157
 
 
22
14
 
 
207
 
 
24
18
 
 
317
 
 
27
22
 
 
255
 
 
29
23
 
 
158
 
 
26
20
 
 
58
 
 
22
14
 
 
46
 
 
16
8
 
 
23
 
 
11
2
Prosečne maks. i min. temperature u °C
Ukupne padavine u mm
Klima Busana (1981–2010, ekstremi 1904–sadašnjost)
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Apsolutni maksimum, °C (°F) 18,4
(65,1)
20,3
(68,5)
22,9
(73,2)
28,1
(82,6)
34,0
(93,2)
33,4
(92,1)
35,8
(96,4)
37,3
(99,1)
35,2
(95,4)
29,8
(85,6)
25,6
(78,1)
20,9
(69,6)
37,3
(99,1)
Maksimum, °C (°F) 7,8
(46)
9,8
(49,6)
13,4
(56,1)
18,2
(64,8)
21,7
(71,1)
24,4
(75,9)
27,3
(81,1)
29,4
(84,9)
26,3
(79,3)
22,4
(72,3)
16,3
(61,3)
10,5
(50,9)
18,9
(66)
Prosek, °C (°F) 3,2
(37,8)
4,9
(40,8)
8,6
(47,5)
13,6
(56,5)
17,5
(63,5)
20,7
(69,3)
24,1
(75,4)
25,9
(78,6)
22,3
(72,1)
17,6
(63,7)
11,6
(52,9)
5,8
(42,4)
14,7
(58,5)
Minimum, °C (°F) −0,6
(30,9)
1,1
(34)
4,9
(40,8)
9,9
(49,8)
14,1
(57,4)
17,9
(64,2)
21,8
(71,2)
23,4
(74,1)
19,5
(67,1)
14,1
(57,4)
7,8
(46)
2,0
(35,6)
11,3
(52,3)
Apsolutni minimum, °C (°F) −14,0
(6,8)
−12,6
(9,3)
−9,7
(14,5)
−1,5
(29,3)
5,4
(41,7)
9,3
(48,7)
13,8
(56,8)
15,4
(59,7)
9,6
(49,3)
1,8
(35,2)
−6,5
(20,3)
−12,0
(10,4)
−14,0
(6,8)
Količina padavina, mm (in) 34,4
(1,354)
50,2
(1,976)
80,7
(3,177)
132,7
(5,224)
157,4
(6,197)
206,7
(8,138)
316,9
(12,476)
255,1
(10,043)
158,0
(6,22)
58,4
(2,299)
45,8
(1,803)
22,8
(0,898)
1.519,1
(59,807)
Dani sa padavinama (≥ 0.1 mm) 5,5 6,2 8,4 9,1 9,4 10,4 13,6 11,5 9,3 5,2 5,5 4,2 98,3
Dani sa snegom 1,7 1,4 0,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,2 1,1 5,2
Relativna vlažnost, % 48,3 51,4 57,7 62,7 69,8 77,4 84,3 79,9 73,9 64,0 57,0 50,1 64,7
Sunčani sati — mesečni prosek 199,0 182,5 193,0 210,0 221,7 179,7 165,8 200,9 167,2 208,9 194,4 204,3 2.327,3
Sunčano vreme — mesečni procenti 63,6 59,3 52,0 53,6 51,1 41,4 37,5 48,2 44,9 59,6 62,6 67,0 52,3
UV indeks 2 4 6 7 9 10 10 10 8 5 3 2 6,3
Izvor: Korea Meteorological Administration[14][15][16] (percent sunshine and snowy days)[17] and Weather Atlas[18]

Istorija

uredi

Stanovništvo

uredi
Demografija
2000.2005.2010.2015.
3.655.4373.512.5473.393.1913.448.737

Privreda

uredi

Busan se ubraja u vodeće trgovačke i naročito kontejnerske luke sveta. Busan je kulturno, naučno i ekonomsko središte južnokorejskog najjačeg industrijskog područja. Razvijena je automobilska, brodograđevinska, elektrotehnička, elektronička, hemijska, informatička i tekstilna industrija; konzerviranje i prerada ribe, proizvodnja papira, obuće...

Saobraćaj

uredi

Partnerski gradovi

uredi

Busan ima brojne prijateljske gradov u nizu zemalja.[19]

Napomene

uredi
  1. ^ This name is also encountered as "Pusan City" (Pusan-si)[10] and "Pusan Directly-Administered City" (Busan-jikhalsi[11] or Pusan-chikhalsi).[12]

Reference

uredi
  1. ^ „Busan Population 2018”. World Population Review. 17. 12. 2017. Arhivirano iz originala 3. 2. 2018. g. Pristupljeno 11. 8. 2008. 
  2. ^ „Busan”. Enciklopedija. Pristupljeno 29. 1. 2020. 
  3. ^ „Global city GDP 2014”. Brookings Institution. Arhivirano iz originala 5. 6. 2013. g. Pristupljeno 18. 11. 2014. 
  4. ^ „Cargo processed at Busan port dips 6.5 pct in Oct.”. Yonhap News. 2016-11-24. Arhivirano iz originala 2017-01-12. g. Pristupljeno 2017-01-10. 
  5. ^ Parilla, Alan Berube, Jesus Leal Trujillo, Tao Ran, and Joseph (2015-01-22). „Global Metro Monitor”. Brookings (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 2019-01-07. g. Pristupljeno 2019-12-09. 
  6. ^ „Largest Department Store - Guinness World Records Blog post - Home of the Longest, Shortest, Fastest, Tallest facts and feats”. Community.guinnessworldrecords.com. 2009-06-29. Arhivirano iz originala 2011-09-23. g. Pristupljeno 2011-09-15. 
  7. ^ „Busan city on UNESCO's Creative Cities Network main page”. Yonhap News Agency (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 2018-10-04. g. Pristupljeno 2018-10-03. 
  8. ^ „The origin of the name Busan” (na jeziku: korejski). Busan City. Arhivirano iz originala 3. 5. 2012. g. Pristupljeno 4. 1. 2012. 
  9. ^ „Pusan: South Korea”. Geographical Names. Arhivirano iz originala 2012-04-06. g. Pristupljeno 2011-08-15. 
  10. ^ „Pusan-si: South Korea”. Geographical Names. Arhivirano iz originala 2012-04-06. g. Pristupljeno 2011-08-15. 
  11. ^ „Pusan-jikhalsi: South Korea”. Geographical Names. Arhivirano iz originala 2012-04-06. g. Pristupljeno 2011-08-15. 
  12. ^ „Pusan-chikhalsi: South Korea”. Geographical Names. Arhivirano iz originala 2012-04-06. g. Pristupljeno 2011-08-15. 
  13. ^ „부산항선 목메어 불러봐도 'Pusan'. 국제신문. Arhivirano iz originala 2019-05-31. g. Pristupljeno 2019-05-31. 
  14. ^ 평년값자료(1981–2010) 부산(159) (na jeziku: korejski). Korea Meteorological Administration. Arhivirano iz originala 25. 6. 2017. g. Pristupljeno 10. 1. 2017. 
  15. ^ 기후자료 극값(최대값) 전체년도 일최고기온 (℃) 최고순위, 부산(159) (na jeziku: korejski). Korea Meteorological Administration. Arhivirano iz originala 26. 9. 2017. g. Pristupljeno 10. 1. 2017. 
  16. ^ 기후자료 극값(최대값) 전체년도 일최저기온 (℃) 최고순위, 부산(159) (na jeziku: korejski). Korea Meteorological Administration. Arhivirano iz originala 26. 9. 2017. g. Pristupljeno 10. 1. 2017. 
  17. ^ „Climatological Normals of Korea” (PDF). Korea Meteorological Administration. 2011. str. 499 and 649. Arhivirano iz originala (PDF) 7. 12. 2016. g. Pristupljeno 10. 1. 2017. 
  18. ^ d.o.o, Yu Media Group. „Busan, South Korea - Detailed climate information and monthly weather forecast”. Weather Atlas (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 2019-07-09. g. Pristupljeno 2019-07-09. 
  19. ^ „Friendship Cities”. english.busan.go.kr. Busan Metropolitan City. Arhivirano iz originala 2020-02-26. g. Pristupljeno 2020-02-18. 

Literatura

uredi
  • Corea”, 'Encyclopædia Britannica, 9th ed., Vol. VI, New York: Charles Scribner's Sons, 1878, str. 390—394 .
  • Overkamp, Sven (2009), „Selected Materials on Korean from the Siebold Archive in Bochum”, BJOAF (PDF), 33, str. 187—216 .

Spoljašnje veze

uredi