Bubnjevi

Bubnjevi, set bubnjeva ili bubnjarski komplet je kolekcija doboša, činele i ostalih udaraljki koji se sviraju bubnjarskim palicama od strane jednog čoveka — bubnjara.^[1]^[2]^[3]

Bubnjevi se mogu svirati pojedinačno, pri čemu bubnjar koristi jedan bubanj, i neki bubnjeve kao što su đembe.^[4]^[5] Veći broj različitih bubnjeva zajedno sa činelama^[6] formira osnovni moderni komplet bubnjeva.^[7]^[8]^[9]^[10]

Komponente

Set bubnjeva je postavljen tako da ga svira jedan muzičar — bubnjar. Koristi se u većini muzičkih žanrova (pop, rok, džez, bluz...). Elementi bubnjeva izrađuju se od različitih materijala, kao što su drvo, plastika i metal. U proizvodnji bubnjeva najčešće se koriste razne vrste drveta. Svi delovi seta bubnjeva, sem činela, sastoje se od dve membrane i tela na kome se nalazi obruč sa čivijama za zatezanje membrane. Činele se proizvode od raznih legura, ručno i automatizovano. Sastoje se od zvona i tela. Najčešće su kružnog oblika, ali postoje i modeli koji su šestougaoni, osmougaoni...

Standardni set bubnjeva sastoji se od:

Bas bubanj
Doboš
Timpan 1
Timpan 2
Indijaner (Timpan 3)
Kontra činela
Rajd činela
Kreš činela

Zvučni uzorci
Komponenta	Sadržaj	Zvuk
doboš	neprigušen doboš
	prigušen doboš
	udarac o obruč doboša
bas bubanj	prigušen bas bubanj
tomovi	tom 1
	tom 2
	indijaner
kontra činela	zatvorena kontra činela
	otvorena kontra činela
	otvaranje i zatvaranje kontra činele pritiskom pedale
kreš činela	kreš činela
rajd činela	rajd činela
	zvono rajd činele
	ivica rajd činele
ritam	tipičan rok ritam sa kontra činelom
ritam	tipičan rok ritam sa rajd činelom

Bas bubanj

Bas bubanj je najveći element u kompletu seta bubnjeva. Zajedno sa dobošem i činelama čini osnovni ritam. Daje ritmu prijatne niske frekvencije i čvrstu ritmičku podlogu. Svira se nogom pomoću pedale. Najčešće se proizvodi od drveta. Standardna veličina je 20" h 16" i 22" h 16".

Doboš

Doboš zajedno sa bas bubnjem i činelama čini osnovni ritam. Doboš je specifičan po tome što ima sner koji se nalazi na donjoj membrani. Sner se sastoji od više žica koje prilikom udarca o doboš vibriraju i daju veoma svetao zvuk. Može biti različite veličine i dubine. Standardni je 14" h 5,5". Uglavnom se pravi od drveta ili metala.

Timpani

Tom

Timpani se najčešće koriste za obogaćivanje ritmova prelazima, a takođe mogu činiti sastavni deo ritma. Veoma su važni pri soliranju na bubnjevima i služe za povezivanje muzičkih fraza. Proizvode se od drveta i standardne veličine su: 10" h 8", 10" h 9", 12" h 8", 12 h 10", 13" h 10", 13" h 11.

Indijaner (Timpan 3)

Indijaner

Indijaner je timpan većih dimenzija. Razlika u odnosu na obične timpane je u tome što indijaner stoji na svojim nožicama i što daje dublji ton. Takođe se proizvodi od drveta, ali su mu standardne veličine 16" h 16" i 18" h 16". Indijaner se takođe koristiti kao mali bas bubanj od strane nekih (uglavnom džez) bubnjara. U tom slučaju je horizontalno postavljen na specijalno dizajniranim nosačima. U skorije vreme, kompanije kao što je Perl, predstavile su set bubnja gde je indijaner postavljen umesto bas bubnja.

Kontra činela

Kontra činela zajedno sa bas bubnjem i dobošem čini osnovni ritam. Glavna je činela u setu bubnjeva. Sastoji se od jednog para činela koje su okrenute jedna prema drugoj. Nalaze se na posebnom stalku koji se sastoji od papučice i mehanizma za međusobno odvajanje činela. Svira se rukom i nogom, nogom je otvaramo i zatvaramo, a rukom udaramo po činelama. Osnovna uloga je da daje visoke frekvencije ritmu i uglavnom je osnovni brojač ritma. Standardna dimenzija je 14". Nalazi se sa leve strane seta bubnjeva.

Rajd činela

Rajd činela ima istu ulogu kao i kontra činela, samo što je većih dimenzija i ne može se svirati nogom. Uglavnom se koristi radi promene atmosfere u ritmu. Često se svira zvono rajd činele, radi akcentovanja pojedinih delova ritma. Možemo je koristiti i kao kreš činelu, radi dobijanja karakterističnog zvuka. Standardna veličina je 20". Nalazi se sa desne strane seta bubnjeva, odnosno sa suprotne strane kontra činele.

Kreš činela

Kreš činela služi za akcentovanje u ritmu, proizvodi glasan, oštar, "Kreš" zvuk. Odvaja deonice u ritmu. Termin "Kreš" prvi put koristio je proizvođač činela Zildjian. Jedna ili dve kreš činele su standardni deo kompleta bubnjeva. Ponekad bubnjar može istovremeno da odsvira dve različite činele u kompletu i tako da proizvede veoma glasan akcenat, obično u rok muzici. Kreš činele se u bubnjarskom setu montiraju na stalak i sviraju palicama, dok se u klasičnoj muzici drže u rukama i sviraju jedna o drugu. Standardna veličina je 14" i 16".

Ostali elementi

Navedeni su osnovni elementi jednog seta bubnjeva koji može da varira na veličinu u zavisnosti od stila muzike. Set bubnjeva sačinjavaju još i razne vrste pedala, udaraljki, stalaka, zvona, dodatnih elektronskih pedova...

Palice

Palice za bubnjeve dolaze u različitim masama i veličinama. U većini slučajeva izrađuju se od drveta, ali u novije vreme i od plastike. Pored standardnih palica koriste se i metlice, palice sa batićem itd. Razlikujemo dva načina držanja palica, standardni i tradicionalni. Kod standardnog načina držanja palica obe ruke drže palice na isti način. Palcem i kažiprstom se drže čvrsto, dok su ostali prsti labavo položeni oko palice i tako vode palicu, odnosno balansiraju je. Dlanovi se kod sviranja pokreću prema dole. Mesto držanja palica je na dve trećine udaljenosti od vrha palice. Kod tradicionalnog načina držanja palica, jedna ruka drži palicu kao i kod standardnog načina, dok je u drugoj ruci palica položena između prstiju na dlanu okrenutom ka gore.

Najpoznatiji proizvođači bubnjarske opreme

Bubnjarski setovi

Činele

Štimovanje

Proces zatezanja i otpuštanja svake čivije na svakom elementu seta bubnjeva, radi dobijanja pravilnog oscilovanja membrane naziva se štimovanje. Svaka čivija na jednom elementu mora imati isti ton. Što je membrana više zategnuta ton će biti viši, a što je opuštenija membrana ton će biti niži. Karakteristike zvuka zavise od mnogo faktora: materijala od koga je napravljen bubanj (vrsta drveta), osobina membrane, brzine udarca, zategnutosti membrane, akustienih osobina prostorije, ... Takođe faktori koji utiču na zvuk su i masa palice, veličina i materijal od koga je napravljen vrh palice, itd.

Jedan tonski "štim" seta bubnjeva:

10" Timpan — D povišeno
12" Timpan — A povišeno
14" Timpan — F
16" Indijaner — C
22" Bas bubanj — prednja membrana F (oktavu niže od timpana), rezonantna membrana E
14" Doboš — G^[11]

Reference

^ „The Structure of the Drum:The drum kit-a collection of percussion instrum”. www.yamaha.com (na jeziku: engleski).
^ „OnMusic Dictionary”. Music.vt.edu. Arhivirano iz originala 28. 9. 2013. g.
^ „Bubnjari imaju drugačiji mozak”. Medical News Today. N1. 25. 12. 2019. Arhivirano iz originala 27. 12. 2019. g. Pristupljeno 7. 10. 2023.
^ Friedländer 1992, str. 279, 159–160.
^ Zemp 2001
^ Chisholm, Hugh, ur. (1911). „Cymbals”. Encyclopædia Britannica (na jeziku: engleski) (11 izd.). Cambridge University Press.
^ „OnMusic Dictionary”. Music.vt.edu. Arhivirano iz originala 28. 09. 2013. g.
^ „Elephant Drums”. elephantdrums.co.uk. Arhivirano iz originala 10. 07. 2010. g.
^ „Trinity College London | Home”. Trinitycollege.co.uk. Arhivirano iz originala 21. 05. 2014. g.
^ „MGR Music Tuition”. mgrmusic.com. Arhivirano iz originala 10. 09. 2017. g.
^ „Podesavanje Bubnja”. Music Production School. Arhivirano iz originala 23. 08. 2019. g. Pristupljeno 23. 8. 2019.

Literatura

Spoljašnje veze

Mediji vezani za članak Bubnjevi na Vikimedijinoj ostavi

[1] „The Structure of the Drum:The drum kit-a collection of percussion instrum”. www.yamaha.com (na jeziku: engleski).

[2] „OnMusic Dictionary”. Music.vt.edu. Arhivirano iz originala 28. 9. 2013. g.

[3] „Bubnjari imaju drugačiji mozak”. Medical News Today. N1. 25. 12. 2019. Arhivirano iz originala 27. 12. 2019. g. Pristupljeno 7. 10. 2023.

[FOOTNOTEFriedländer1992279,_159–160-4] Friedländer 1992, str. 279, 159–160.

[Zemp-5] Zemp 2001

[6] Chisholm, Hugh, ur. (1911). „Cymbals”. Encyclopædia Britannica (na jeziku: engleski) (11 izd.). Cambridge University Press.

[7] „OnMusic Dictionary”. Music.vt.edu. Arhivirano iz originala 28. 09. 2013. g.

[8] „Elephant Drums”. elephantdrums.co.uk. Arhivirano iz originala 10. 07. 2010. g.

[9] „Trinity College London | Home”. Trinitycollege.co.uk. Arhivirano iz originala 21. 05. 2014. g.

[10] „MGR Music Tuition”. mgrmusic.com. Arhivirano iz originala 10. 09. 2017. g.

[11] „Podesavanje Bubnja”. Music Production School. Arhivirano iz originala 23. 08. 2019. g. Pristupljeno 23. 8. 2019.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]