Бибер

Род биљака

Piper, odnosno biber, rod je skrivenosemenica iz porodice bibera (Piperaceae).

Biber
Tipičan list i cvet roda Bibera
Naučna klasifikacija e
Carstvo: Plantae
Kladus: Tracheophytes
Kladus: Angiospermae
Kladus: Magnoliids
Red: Piperales
Porodica: Piperaceae
Potporodica: Piperoideae
Rod: Piper
L.
Vrste

1000–2000

Sinonimi
  • Anderssoniopiper Trel.
  • Arctottonia Trel.
  • Artanthe Miq.
  • Chavica Miq.
  • Discipiper Trel. & Stehlé
  • Lepianthes Raf.
  • Lindeniopiper Trel.
  • Macropiper Miq.
  • Ottonia Spreng.
  • Pleiostachyopiper Trel.
  • Pleistachyopiper Trel.
  • Pothomorphe Miq.
  • Trianaeopiper Trel.

Rod sadrži između jedne i dve hiljade vrsta (prema podacima enciklopedije „The Plant List” 1.457 vrsta) žbunastih, zeljastih i lijanastih biljnih formi, a većina od njih su dominantne vrste u svojim prirodnim staništima. Prirodno stanište za najveći deo vrsta su tropska područja sa obe strane ekvatora, najviše na području obe Amerike, te u monunskim zonama jugoistočne Azije.

Naučno ime roda dolazi od sanskrtske reči „pipali” (pippali) kojom je označavana vrsta Piper longum („dugi biber”), a naučnu klasifikaciju roda izvršio je Karl fon Line 1753. godine. Jedna od glavnih karakteristika kod pripadnika ovog roda je prisustvo alkaloida piperina (hemijska formula C17H19NO3) u plodovima koji im daje oštar ukus.

Rasprostranjenost i opis roda

uredi
 
Tri oblika ploda crnog bibera

Vrste iz roda bibera rastu u tropskim područjima sa obe strane ekvatora, i nastanjuju uglavnom niže spratove tropskih kišnih šuma. Jedna vrsta iz ovog roda − Piper kadsura − nastanjuje suptropske delove Japana i krajnjeg juga Koreje, i jedina je vrsta koja je otporna na zimske mrazeve. U područjima u kojima rastu vrste iz ovog roda obično predstavljaju dominantne biljne zajednice.

Najveći deo vrsta iz roda bibera su zeljaste biljke ili vreže, dok se pojedine vrste javljaju u grmolikim, ili čak formama niskog drveća. Pojedine vrste, takozvani „mravlji biberi” (tipičan primer je vrsta Piper cenocladum) žive u simbiozama sa mravima. Kod većine vrsta plodovi su okrugle bobice veličine zrna graška, i osušeni imaju veliki značaj u gastronomijama širom sveta. Biberi se razmnožavaju putem semena koje u prirodi raznose razne vrste ptica i sisara koji se njima hrane.

 
Biber

Iako kod većine vrsta hemijski sastav listova i plodova deluje odbojno na razne biljoždere, neke životinjske vrste su razvile otpornost na te supstance i hrane se listovima i stabljikama bibernjača.

Vrste

uredi

Prema podacima sa botaničke baze podataka „The Plant List”, a koji se odnose na 2013. godinu, rodu bibera pripada 1.457 vrsta. najveći broj vrsta registrovan je na području obe Amerike, i to oko 700 vrsta, dok je druga po značaju oblast sa oko 300 registrovanih vrsta Jugoistočna i Južna Azija. Registrovano je i postojanje oko 40 vrsta na ostrvima južnog Pacifika, te oko 15 vrsta u tropskim područjima Afrike.[1]

Neke od najraširenijih i ekonomski najvažnijih vrsta iz ovog roda su:

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ M. Alejandra Jaramillo & Paul S. Manos (2001). „Phylogeny and patterns of floral diversity in the genus Piper (Piperaceae)”. American Journal of Botany. 88 (4): 706—716. doi:10.2307/2657072. Arhivirano iz originala 30. 06. 2010. g. Pristupljeno 20. 11. 2016. 

Spoljašnje veze

uredi