Atanasije Vasiljev Vasiljevič
Atanasije Vasiljev Vasiljevič (rus. Афанасий Васильев Васильевич; Belgorod, 9. januar 1851 — Beograd, 30. maj 1929) bio je ruski advokat, publicista, urednik novina Blagovest i slovenofilski ruski agent u Crnoj Gori.[1]
Atanasije Vasiljev Vasiljevič | |
---|---|
Datum rođenja | 9. januar 1851. |
Mesto rođenja | Belgorod, Rusko carstvo |
Datum smrti | 30. maj 1929.78 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca |
Odnosi sa Srbima
urediNagovarao je Hercegovce da se mire sa muslimanima i s njima da idu u rat protiv Austrije. Sastanak muslimanskih i pravoslavnih vođa je održan u selu Pješivac-Greda.[1]
Nikšićke novine Onogošt su objavile pismo iz Petrograda od 14. januara 1900. u kojem J. Andželacki opisuje proslavu Svetog Save u Kazanjskoj sabornoj crkvi. Pored Rusa, svečanosti su prisustvovali i Srbi iz Crne Gore i Srbije. Istog dana, svečanost je naveče nastavljena, u slovenskom dobrotvonom društvu. Atanasije Vasiljev Vasiljevič, čuveni ruski literator i državnik, je prvo napio za zdravlje srpskih vladara - kralja Aleksandra i knjaza Nikole i cijelog srpskog naroda u Srbiji i Crnoj Gori i ostalim srpskim zemljama. U zdravici je spominjao junačku borbu, koju su uzaludno izdržali u srpsko-turskom ratu, hrabri Hercegovci, kojima je on kao ruski izaslanik i čovjek koji iskreno ljubi Srbiju i sve srpsko, dao bogatu materijalnu pomoć. U zdravici je spomenuo ime Bogdana Zimonjića i drugih hercegovačkih vojvoda i prvaka. Tom prilikom je rekao da je vazda volio srpski narod, ali od kada je bio u Crnoj Gori i Hercegovini i svojim očima vidjeo srpske vitezove na bojnome polju, gdje junački umiru i krv svoju prolijevaju za krst časni i slobodu zlatnu, da je srpski narod zavolio još više. Zdravicu je završio željom da se oslobode neoslobođene srpske zemlje i da se ujedini srpstvo.[2]
Reference
uredi- ^ a b Čubrilović 1996, str. 312.
- ^ Andželacki, J. (1900). Onogošt, br. 6., februar, članak: Pismo iz Rusije. Nikšić.
Literatura
uredi- Čubrilović, Vaso (1996). Bosanski ustanak 1875-1878, drugo izdanje. Službeni list SRJ, Beograd.