Arsen Diklić
Arsen Diklić (Staro Selo,[3] 8. novembar 1922 — Beograd, 4. jul 1995[4]) bio je srpski i jugoslovenski književnik[1][5] i scenarista.[2] Svojim književnim stvaralaštvom svrstao se u red najznačajnijih srpskih pisaca za decu i omladinu.[6]
Arsen Diklić | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 14. novembar 1922. |
Mesto rođenja | Staro Selo, Kraljevina SHS |
Datum smrti | 4. jul 1995.72 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd, SR Jugoslavija |
Nacionalnost | Srbin[1][2] |
Zanimanje | pisac, scenarista |
Biografija
urediOtac Rade i majka Marija bavili su se zemljoradnjom. Diklići su bili Srbi.[1][2] Godine 1933. Arsen je završio osnovno obrazovanje u Otočcu, srednje je stekao u Sarajevu, a fakultetsko u Beogradu. Maturirao je u Sarajevu 1941. godine. Nakon maturiranja preselio se u Beograd gde je studirao istoriju umetnosti, ali nije diplomirao
U NOB-u je učestvovao od 1943. godine. Bio je ilegalac u Vojvodini u Jaši Tomiću. Godine 1945. je bio član Sreskog komiteta KPJ u Jaši Tomiću. Napušta Jašu Tomić i vraća se u Beograd.
Počinje da piše pre svega za decu da bi kasnije stasao u poznatog pisca i scenaristu. Od 1946. uređivao je časopis za decu Pionir, bio novinar u listovima za decu, urednik dečije strane u Borbi. Od 1954. godine postaje jedan od agilnijih pokretača i urednika dečijeg lista Zmaj. Književnim radom profesionalno se bavio od 1953. godine.[7]
Umro je u Beogradu 4. jula 1995. godine.[4][8]
Dobitnik je značajnih priznanja i nagrada: Nagrada Vlade NR Srbije za dečiju književnost (1948); Dečije knjige za roman Salaš u Malom Ritu (1953); Zlatne Pulske arene za scenario Radopolje (1963); Oktobarske nagrade za scenario filma Marš na Drinu (1964) i druge.[9]
Dela
urediKnjiževna dela
urediKao dete, Arsen Diklić je zavoleo reku Gacku na kojoj je imao i svoj skriveni čamac, a kad je odrastao, najlepše dane proveo je na Dunavu i Savi. Iz te ljubavi i snova na rekama ponikle su mnoge njegove priče i pesme, a jedna od najlepših je poema „Plavi kit“, uzbudljiva pripovest o mornaru svađalici i velikom, plavom kitu.[10][11]
Diklić je pisao pesme, pripovetke i romane za decu. Najpoznatija dela su „Salaš u Malom Ritu“ (roman u tri dela), „Ne okreći se, sine“ (roman), „Plava ajkula“ (roman), i pesme „Plavi kit“, „Čika s bradom“, „Selo kraj Tamiša“, „Dunavske balade“ i druge.[12]
U romanima Diklić opisuje zbivanja za vreme Drugog svetskog rata. U saradnji sa Brankom Bauerom, napisao je filmski scenario istoimenog filma „Ne okreći se, sine“. Film je dobio ”Zlatnu arenu za režiju“ na festivalu u Puli 1956. godine.[12]
Dela mu se odlikuju vešto građenim zapletima, uspelim karakterizacijama likova, emotivnošću i neposrednim odnosom prema prirodi.[5]
Scenariji za filmove
urediDiklić je napisao više scenarija za filmove i televizijske serije, kao i jednu TV dramu[6]:
- 1955. — „Milioni na otoku“
- 1956. — „Ne okreći se, sine“
- 1957. — „Samo ljudi“
- 1960. — „Diližansa snova“
- 1963. — „Radopolje“
- 1964. — „Muški izlet“
- 1964. — „Marš na Drinu“
- 1968. — „Sunce tuđeg neba“
- 1974. — „Užička republika“
- 1975. — „Zimovanje u Jakobsfeldu“
- 1976. — „Salaš u Malom Ritu“
- 1977. — „Hajdučka vremena“
- 1983. — „Veliki transport“[13]
- 2024. — „Zlatni rez 42“ - posthumno
Vidi još
urediReference
uredi- ^ a b v Mimica, M.; Popovski, J.; Šinkovec, I.; Gajić, M.; Janković, S.; Jakšić, A.; Aritonović, V. (1957). Ko je ko u Jugoslaviji: biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima (I izd.). Beograd: Sedma sila. str. 138. „DIKLIĆ ARSEN, književnik, r. 1922 u Starom Selu, srez Otočac, Srbin. Adresa: Beograd, Vojvode Brane 9.”
- ^ a b v Mimica, Stjepan (1991). Ko je ko u Srbiji 1991 (I izd.). Beograd: Bibliofon. str. 95. „DIKLIĆ R. ARSEN, književnik i scenarista (r. 14. XI 1922, Otočac, Hrvatska). Srbin.”
- ^ Ahmet Hromadžić: "Dečji pisci o sebi", Sarajevo 1969.
- ^ a b Arsen Diklić na sajtu IMDb.com (jezik: engleski)
- ^ a b Arsen Diklić, Hrvatska enciklopedija enciklopedija.hr (jezik: hrvatski)
- ^ a b Arsen Diklić Arhivirano na sajtu Wayback Machine (13. avgust 2020) na sajtu tromedja.rs
- ^ Jovan Radojčić, Srbi zapadno od Dunava i Drine – biografije (1. tom. str. 985); Novi Sad: Prometej. 2009. ISBN 978-86-515-0315-6.
- ^ Vremeplov (4. jul) na sajtu rts.rs
- ^ Arsen Diklić Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. septembar 2016) na sajtu pancevac-online.rs
- ^ Knjiga za decu „Plavi kit“ – Arsen Diklić na sajtu piksla.com
- ^ Knjiga „Plavi kit“ na sajtu delfi.rs
- ^ a b Arsen Diklić Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. oktobar 2020) na sajtu riznicasrpska.net
- ^ Arsen Diklić – Scenariji za filmove na sajtu filmovi.com
Literatura
uredi- Mimica, M.; Popovski, J.; Šinkovec, I.; Gajić, M.; Janković, S.; Jakšić, A.; Aritonović, V. (1957). Ko je ko u Jugoslaviji: biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima (I izd.). Beograd: Sedma sila. str. 138. „DIKLIĆ ARSEN, književnik, r. 1922 u Starom Selu, srez Otočac, Srbin. Adresa: Beograd, Vojvode Brane 9.”