Aleksandar Ivić
Aleksandar Ivić (Beograd, 6. mart 1949 — Beograd, 27. decembar 2020) bio je srpski matematičar, profesor emeritus Univerziteta u Beogradu i akademik SANU.
Aleksandar Ivić | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 6. mart 1949. |
Mesto rođenja | Beograd, FNR Jugoslavija |
Datum smrti | 27. decembar 2020.71 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd, Srbija |
Obrazovanje | Prirodno-matematički fakultet |
Univerzitet | Univerzitet u Beogradu |
Porodica | |
Supružnik | Sanda Rašković Ivić |
Deca | Natalija, Emilija, Jovan |
Roditelji | Pavle Ivić Milka Ivić |
Biografija
urediRođen je kao sin poznatih lingvista i akademika Pavla i Milke Ivić. Deda po ocu je bio istoričar Aleksa Ivić, a pradeda po majci pesnik Vojislav Ilić, sin književnika i ministra Jovana Ilića.
Bio je učesnik na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi 1967. godine.[1] Na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Beogradu je magistrirao 1973. i doktorirao 1975. godine.[2] Naslov doktorske disertacije bio mu je „O nekim klasama aritmetičkih funkcija koje su vezane za raspodelu prostih brojeva“, a mentor Đuro Kurepa.[3] Njegova naučna oblast delovanja bila je analitička teorija brojeva.
Nakon rada na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu prelazi na Rudarsko-geološki fakultet Univerziteta u Beogradu (Katedra za primenjenu matematiku), prolazeći kroz sva univerzitetska zvanja. Za redovnog profesora izabran je 1988, a za profesora emeritusa na Univerzitetu u Beogradu 2014. godine.
Bio je član Matematičkog instituta SANU i član redakcije više međunarodnih časopisa. Budući istaknuti naučnik u oblasti analitičke teorije brojeva pozivan je na mnoge međunarodne naučne skupove kao plenarni predavač. Bio je gostujući profesor na mnogim univerzitetima u svetu (Japan, Kina, Brazil, Finska, itd), na kojima je držao predavanja iz teorije Rimanove zeta funkcije, kao jedne od danas najaktuelnijih teorija u matematičkom svetu. Njegova monografija o čuvenoj Rimanovoj funkciji i Rimanovoj hipotezi (The Riemann zeta-function. Theory and applications), objavljena kod najpoznatijeg svetskog izdavača John Wiley & Sons, Inc., New York, 1985, doživela je još jedno izdanje kod Dover Publications, Inc., Mineola, NY, 2003, i citirana je preko 600 puta od najpoznatijih svetskih autoriteta u oblasti analitičke teorije brojeva.[4]
Na osnovu kursa koji je održao tokom 2011. godine na Univerzitetu u Helsinkiju, nastala je još jedna njegova poznata monografija o teoriji Hardijeve Z-funkcije (The Theory of Hardy’s Z-Function, Cambridge University Press, 2013).
Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) izabran je 1988, a za redovnog 2000. godine.[5]
Iz prvog braka ima kćerke Nataliju (1980) i Emiliju (1984).
Bio je oženjen Sandom Rašković Ivić, sa kojom je dobio sina Jovana (1997—2022).[6][7] Preminuo je 27. decembra 2020. godine u Beogradu.[8]
Dela
urediObjavio je preko 280 naučnih radova u najpoznatijim svetskim časopisima, sa citiranošću od nekoliko hiljada puta. Pisao je recenzije za međunarodne časopise i referate za poznate svetske referativne žurnale.
- The Riemann Zeta-Function: theory and applications, Wiley 1985, reprint Dover. 2003. ISBN 978-0-486-42813-0..
- The Theory of Hardy's Z-Function, Cambridge University Press, New York 2013
- sa Jean-Marie de Koninck: Topics in arithmetical functions: asymptotic formulae for sums of reciprocals of arithmetical functions and related results, North Holland 1980
- Lectures on mean values of the Riemann Zeta Function, Lectures Tata Institute, Springer Verlag 1991
Reference
uredi- ^ Aleksandar Ivić - olimpijada 1967
- ^ „Aleksandar Ivić - lična prezentacija”. Arhivirano iz originala 03. 03. 2016. g. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ Aleksandar Ivić na sajtu MGP (jezik: engleski)
- ^ „Preminuo akademik Aleksandar Ivić”. Srpska akademija nauka i umetnosti. Pristupljeno 8. mart 2022.
- ^ „Biografija na sajtu SANU”. Arhivirano iz originala 25. 11. 2015. g. Pristupljeno 25. 11. 2015.
- ^ Intervju sa Sandom Rašković Ivić (21. novembar 2013)
- ^ „Ko je Jovan Ivić, sin političarke koji je pronađen mrtav”. Blic. 20. 1. 2022. Pristupljeno 22. 1. 2022.
- ^ SANU se oprostio od akademika Aleksandra Ivića (28. decembar 2020)