Adrani
Adrani je naseljeno šumadijsko mesto grada Kraljeva u dolini Zapadnog Pomoravlja, koje administrativno pripada Raškom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 2232 stanovnika.
Adrani | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Raški |
Grad | Kraljevo |
Stanovništvo | |
— 2011. | 2232 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 45′ 02″ S; 20° 38′ 03″ I / 43.7505° S; 20.634166° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 180 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 36203 |
Pozivni broj | 036 |
Registarska oznaka | KV |
Nalazi se na četiri kilometra od Kraljeva, na desnoj obali Zapadne Morave, na nadmorskoj visini od 108 metara. Ukupna površina naselja iznosi 1236 hektara.
Selo je dobilo naziv na veoma zanimljiv način. Seljaci su ovde živeli uglavnom od zemljoradnje, a svoje njive nazivali „ade“ pa je poznata njihova svakodnevna misao „ada nas lebom rani“. Od te sintagme nastao je naziv Adrani.
Ovde se nalaze OŠ „Dragan Marinković” Adrani i Železnička stanica Adrani. Ovde je rođen muzičar Novica Negovanović.
Istorija
urediI pored toga što je naselje veoma staro njegov prvi pomen u pisanim dokumentima potiče iz novijeg doba, tj. 1783. godine, kada su ga austrijski kartografi uneli u svoje vojne karte. Pošto se u turskim popisima ne pominje, a ni u ranijim austrijskim kartama iz 1718. moglo bi se pretpostaviti da je naselje osnovano polovinom 18. veka. Međutim, antroponim (Jadran) iz koga je ime naselja nastalo ipak je staro. To potvrđuje i sačuvani toponim Crkvina kao spomenik daleke prošlosti jer narodno pamćenje ne zna da je u naselju crkva postojala. Nema sumnje, crkvu su Turci porušili u vreme velikih pustošenja krajem 16. i početkom 17. veka kada je naselje potpuno napušteno. Posle požarevačkog mira 1718. godine granica između turskog i austrijskog carstva išla je dolinom Zapadne Morave, pa je iz granične zone i onako malobrojno stanovništvo bilo iseljeno. Tek kada je Beogradskim mirom 1739. godine granica pomerena prema severu, naselje je ponovo obnovljeno.
Demografija
urediU naselju Adrani živi 1778 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,2 godina (40,9 kod muškaraca i 41,4 kod žena). U naselju ima 677 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,25.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 12 | 14 | ||
80+ | 18 | 27 | ||
75—79 | 29 | 61 | ||
70—74 | 62 | 67 | ||
65—69 | 78 | 61 | ||
60—64 | 62 | 66 | ||
55—59 | 44 | 57 | ||
50—54 | 92 | 82 | ||
45—49 | 94 | 88 | ||
40—44 | 88 | 82 | ||
35—39 | 50 | 74 | ||
30—34 | 78 | 65 | ||
25—29 | 74 | 64 | ||
20—24 | 64 | 65 | ||
15—19 | 72 | 87 | ||
10—14 | 41 | 68 | ||
5—9 | 54 | 53 | ||
0—4 | 54 | 51 | ||
Prosek : | 40,9 | 41,4 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 917 | 258 | 589 | 46 | 24 | 0 |
Ženski | 960 | 192 | 583 | 149 | 32 | 4 |
UKUPNO | 1.877 | 450 | 1.172 | 195 | 56 | 4 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 373 | 21 | 0 | 0 | 125 |
Ženski | 216 | 22 | 0 | 0 | 52 |
UKUPNO | 589 | 43 | 0 | 0 | 177 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 7 | 33 | 41 | 9 | 61 |
Ženski | 1 | 13 | 47 | 16 | 8 |
UKUPNO | 8 | 46 | 88 | 25 | 69 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 5 | 2 | 26 | 11 | 7 |
Ženski | 2 | 6 | 5 | 14 | 27 |
UKUPNO | 7 | 8 | 31 | 25 | 34 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 10 | 0 | 0 | 15 | |
Ženski | 2 | 0 | 0 | 1 | |
UKUPNO | 12 | 0 | 0 | 16 |
Poznate ličnosti
uredi- Novica Negovanović - (1945-2021) srpski kompozitor, svirač i pevač narodnih pesama.
Reference
uredi- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.