Ljuboten (vrh)
Ljuboten (mkd. Љуботен, alb. Luboten) je jedan od vrhova na Šar-planini, visok 2.498 metara. Tu se graniče Srbija i Severna Makedonija.
| Ljuboten | |
|---|---|
 Pogled ka Ljubotenu iz sela Šilova | |
| Ndm. visina | 2.498 m |
| Geografija | |
| Masiv | Šar-planina |
Ivan Jastrebov je zapisao da od sela Štrpca, od samog podnožja ove planine do vrha Ljubotena ima pet sati hoda. Čuka (vrh) Ljubotena je sa strane Kačanika položita, ali sa strane sela Štrpca je strma. Na vrh se pola sata treba penjati gotovo četveronoške. Na vrhu je ravno mjesto od oko 4 kvadratnih hvata sa fantastičnim pogledom na sve strane. Vidi se Kačanik, Skoplje, ispod je Tetovsko polje, Gostivar, cijelo Podrimlje, Dečani, Peć, Đakovica, Priština, Gnjilane. Po Jastrebovu, nema boljeg mjesta odakle se vide cijela Stara Srbija i Ljuboten kao središnja tačka te Srbije. Ljubotensko jezero je na sat puta od podnožja vrha. Stijenama je zatvoreno sa južne, zapadne i sjeverne strane, samo je sa istočne otvoreno za pogled sa Ljubotenskog vrha. Jezereo nije veliko, voda je čista, prozračna. Iz jezera ističe Lepenac. U podnožju planine je pored Štrpca i selo Gotovuša. [1]
Na vrhu planine Jalič su sačuvane ruševine male kapele, kamo na Svetog proroka Iliju 20. jula žitelji okolnih sela smatraju za sveti običaj ostao od pradjedova da se popnu i izvrše namaz, kako to rade Tedrinci na Uspenje, penju se na planinu Dronju, i Sirnićani i Kačaničani na planinu Ljuboten. Na ovoj posljednjoj nije bilo znakova postojanja molitvenog doma, a na Dronji ima grob iz davnina kao na planini Paštrik. [2] Isti običaj su sačuvali i Srbi (nekada sve tri vjere) iz Bara, koji se na praznik Svete Trojice penju na vrh Rumije.
