Josip Đerđa (političar)
Josip Đerđa (hrv. Josip Gjergja; Arbanasi, kod Zadra, 11. februar 1911. — Beograd, 18. februar 1990) bio je diplomata, publicist, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Hrvatske.
josip đerđa | ||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Lični podaci | ||||||||
Datum rođenja | 11. februar 1911. | |||||||
Mesto rođenja | Arbanasi, kod Zadra, Austrougarska | |||||||
Datum smrti | 18. februar 1990.79 god.) ( | |||||||
Mesto smrti | Beograd, SR Srbija, SFR Jugoslavija | |||||||
Profesija | društveno-politički radnik | |||||||
Delovanje | ||||||||
Član KPJ od | 1934. | |||||||
Učešće u ratovima | Narodnooslobodilačka borba | |||||||
Služba | NOV i PO Jugoslavije | |||||||
Čin | pukovnik u rezervi | |||||||
Odlikovanja |
|
Biografija
urediRođen je 1911. godine u Arbanasima kod Zadra. Po završetku četiri razreda klasične gimnazije, zajedno je s ocem i braćom prebegao iz Zadra u Jugoslaviju 1930. godine.
Došavši u Zagreb 1933, uključio se u komunistički pokret i postao član Komunističke partije Jugoslavije 1934. godine.[1] Zbog komunističke delatnosti bio je uhapšen i osuđen na robiju u Sremskoj Mitrovici, koju je služio od 1935. do 1938. godine.
Godine 1941. priključio se Narodnooslobodilkačkom pokretu Jugoslavije. Bio je sekretar Agitpropa Centralnog komiteta KP Hrvatske i uređivao „Vjesnik“ do januara 1943. godine. Zatim je pokrenuo i do polovine 1944. uređivao list „Naprijed“, glasilo KPH.[1]
Nakon rata, radio je kao načelnik odeljenja u Prezidijumu vlade FNRJ, ali je ubrzo prešao u diplomatsku službu obavljajući funkcije poslanika, ambasadora, šefa misija, savetnika i pomoćnika državnog sekretara za spoljne poslove (1945—1963). Bio je ambasador Jugoslavije u Albaniji (1945—1948), Mađarskoj, Bugarskoj (1948—1949), Indiji (1950—1951), Burmi i Egiptu (1956—1963). Bio je jedan od teoretičara i tumača politike nesvrstanih.
Bio je biran i u najviše organe političkih organizacija: član CK SKH (1948—1958) i Predsedništva SSRN Jugoslavije (1966—1970). U više mandata bio je poslanik u Saveznoj skupštini (1963—1972), te njen potpredsednik (1970—1972). Na tu je funkciju podneo ostavku 1972, objavivši javno da se ne slaže s prekidom politike koju je sprovodilo rukovodstvo SRH do 21. sednice Predsedništva SKJ u Karađorđevu 1971. godine.[1]
Umro je 18. februara 1990. godine u Beogradu.
Publicistika
urediO međunarodnoj politici i odnosima te politici nesvrstavanja pisao u časopisima „Međunarodna politika“ (1952—1971) i „Međunarodni problemi“ (1952—1971, 1975) te kao stalni ili povremeni komentator u nedeljnicima i dnevnicima „Oslobođenje“, „Rad“, „Vjesnik“, „Vjesnik u srijedu“ i „Danas“.
Reference
uredi- ^ a b v Hrvatska enciklopedija: Đerđa, Josip, pristupljeno 29. 9. 2013.
Literatura
uredi- Jugoslovenski savremenici: ko je ko u Jugoslaviji. „Sedma sila“, Beograd 1957. godina.
- Jugoslovenski savremenici: ko je ko u Jugoslaviji. „Eksport pres“, Beograd 1970. godina.
- Hrvatski biografski leksikon (knjiga treća). „Leksikografski zavod Miroslav Krleža“, Zagreb 1993. godina.