Janjinska hronika
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Janjinska hronika je srednjovekovni spis, nastao oko 1440. godine, koji predstavlja najduži i najobimniji izvor koji se bavi istorijom Epira u srednjem veku. Ona opisuje vladavinu Janjinom i Epirom, despota Tome Preljubovića (1366/1367—1384) i njegove supruge Marije Angeline (Nemanjić).
Njen pisac nije poznat, a ranije se smatralo da su mu autori monasi Komnin i Prokul, zbog čega se ponekad naziva i Hronika monaha Prokula i Komnina. Njen prvi deo se bavi vladavinom Tome Preljubovića, kao i njegovom borbom sa lokalnim Albancima. Sam Toma je prikazan kao pohlepan i okrutan tiranin i pisac dela ima jasno izražen neprijateljski stav prema njemu. Drugi deo se bavi vladavinom njegove supruge Marije, ćerke Simeona Siniše Nemanjića, koja se neposredno posle Tominog ubistva 23. decembra 1384. godine preudala za njegovog zarobljenika, Isaula de Buondelmontija. Za razliku od Tome, Marija je prikazana kao pobožna i moralna žena.
Hronika se, posle njene smrti 28. decembra 1394. godine, nastavlja do 1399. godine, a pojedina njena izdanja sadrže i sporadične dopune, o događajima do 1417/1418. godine. Jedna od verzija Hronike, nastala je u XVIII veku i u njoj je prikazana samo vladavina Tome Preljubovića. Pored istorijskih prikaza, u Janjinskoj hronici se nalaze i podaci naseljima Srba i Albanaca u Epiru.
Literatura
uredi- Kazhdan, Alexander P., ur. (1991). The Oxford dictionary of Byzantium. New York [u.a.]: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-504652-6.
Vidi još
uredi- Nicol, Donald M. (1984). The Despotate of Epiros 1267-1479: A Contribution to the History of Greece in the Middle Ages (2. prošireno izd.). Cambridge University Press.
- Nicol, Donald M. (1993). The Last Centuries of Byzantium, 1261-1453 (2. izd.). Cambridge University Press.
- Ostrogorski, Georgije (1969). Istorija Vizantije. Beograd: Prosveta.