Veliki nandu
Veliki nandu,[5] američki nandu ili obični nandu[6] (lat. Rhea americana), je južnoamerička vrsta ptice neletačice. Njen areal je istočni dio Južne Amerike. Ne samo što je najveća vrsta roda Rhea, već je i najveća živuća američka ptica.
Veliki nandu | |
---|---|
Veliki nandu (Rhea americana) u zoološkom vrtu kod Minhena u Nemačkoj. | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
Tip: | |
Klasa: | |
Potklasa: | |
Infraklasa: | |
Red: | |
Porodica: | |
Rod: | |
Vrsta: | R. americana
|
Binomno ime | |
Rhea americana | |
Podvrste | |
R. americana americana (Linnaeus, 1758)[2] | |
Distribucija podvrsta | |
Sinonimi | |
Struthio camelus americanus |
Opis
уредиOdrasli u prosjeku teže 20-27 kilograma i dugi su 129 cm od repa do kljuna. Visoki su 1,5 metar. Mužjaci su uglavnom veći od ženki i mogu težiti do 40 kilograma i biti dugi preko 150 cm.
Noge su im duge i snažne i imaju tri prsta. Krila kod velikog nandua su relativno duga; koriste ih tokom naglih zaokreta u trku za održavanje ravnoteže.
Perje je sivo ili smeđo, sa velikom induvidualnom varijacijom. Mužjaci su uglavnom tamniji od ženki. U divljini - posebno u Argentini - se ponekada pojave jedinke sa bijelim perjem i plavim očima, kao i albino jednike. Tek izlegli ptići su sivi sa tamnim vodoravnim prugama.
Podvrste
уредиPostoji pet podvrsta velikog nandua, koje je teško razlikovati:[7]
- Rhea americana americana - severni i istočni Brazil[8]
- Rhea americana intermedia - Urugvaj i severoistočni Brazil (država Rio Grande do Sul)[8]
- Rhea americana nobilis - istočni Paragvaj[8]
- Rhea americana araneipes - Paragvaj, Bolivija i brazilska država Mato Groso[8]
- Rhea americana albescens - Argentina sve do provincije Rio Negro[8]
Rasprostranjenost i ponašanje
уредиVeliki nandu je endemit Argentine, Bolivije, Brazila, Paragvaja i Uragvaja. Ova vrsta nastanjuje pampe, šikare, pa čak i pustinje, iako više voli mjesta sa barem malo visoke vegetacije. Ne nastanjuje južnoameričke tropske kišne šume. Tokom sezone parenja ostaju blizu vode.
Mala populacija velikog nandua živi u Njemačkoj. Tri para su pobjegla sa farme u Gros Grenauu u Šlezvig-Holštajnu, u avgustu 2000. Preživjele su zimu i razmnožile se u staništu koje je slično onom u Južnoj Americi. Na kraju su prošli rijeku Vakenic i ostale živjeti tamo. U oktobru 2008 dva njemačka naučnika su izbrojala oko 100 ptica.
Ti veliki nandui su zaštićeni u Njemačkoj slično kao i u Južnoj Americi.
Ishrana i grabežljivci
уредиVeliki nandui se hrane korjenjem biljaka, lišćem, sjemenjem i malenim životinjama kao što su kukci.
Prirodni grabežljivci odraslih velikog nandua su puma i jaguar. Psi ponekada ubijaju mlade ptice, a ptica grabljivica južna ćubasta karakara (Caracara plancus) ubija tek izlegle ptiće. Armadili ponekada jedu jaja nandua.
Razmnožavanje
уредиVeliki nandui se razmnožavaju u toplijim mjesecima, između avgusta i januara, ovisno o klimi. I mužjaci i ženke su poligamni (ženka se pari sa jednim mužjakom, snese jaja i ostavi ga da ih čuva, a ona odlazi da se pari sa drugim). Svaka od nekoliko ženki nese do deset jaja u gnijezdo, a mužjak ih zatim inkubira 35-40 dana.
Jaja su zelenkastožuta kad su tek snesena, ali postanu blijedokrem boje jer budu izložena na svjetlosti. Gnijezdo je udubina prekrivena travom koju pravi mužjak. Svi se ptići, nakon inkubacije, izlegu u roku od 36 sati; izgleda da prvi ptići koji su spremni da se izlegu još u jajetu proizvode zvukove, koje čuju ptići u drugim jajima. Tako uspjevaju koordinirati istovremeno izleganje. Nandui su spolno zreli sa 14 mjeseci starosti.
Reference
уреди- ^ BirdLife International (2016). „Rhea americana”. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2019.3. International Union for Conservation of Nature. Приступљено 20. 1. 2020.
- ^ а б в г д ђ Blake, Emmet Reid (1977). Manual of Neotropical Birds: Spheniscidae (penguins) to Laridae (gulls and allies). University of Chicago Press. стр. 8—9. ISBN 978-0-226-05641-8.
- ^ Linnaeus, Carl (1758). Systema naturae per regna tria naturae :secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis (10th edition изд.). Stockholm: Laurentius Salvius. стр. 155.
- ^ Peters, James Lee (1931). Checklist of Birds of the World (PDF). 1. Cambridge, MA: Harvard University Press. стр. 5.
- ^ „Zaštićene vrste koje se nalaze na Dodacima CITES konvencije, Prilog II”. www.pravno-informacioni-sistem.rs.
- ^ „Obični nandu”. www.bionet-skola.com. Архивирано из оригинала 13. 02. 2018. г. Приступљено 12. 02. 2018.
- ^ Folch, A. (1992). "Rheidai (Rheas)". In del Hoyo, J.; Elliott, A.; Sargatal, J. Handbook of the birds of the world. Barcelona, Spain: Lynx Edicions. стр. 84–89.
- ^ а б в г д Hodes, C. "Identification – Greater Rhea (Rhea americana)". Cornell.
Literatura
уреди- Accordi, Iury Almeida; Barcellos, André (2006). „Composição da avifauna em oito áreas úmidas da Bacia Hidrográfi ca do Lago Guaíba, Rio Grande do Sul” [Bird composition and conservation in eight wetlands of the hidrographic basin of Guaíba lake, State of Rio Grande do Sul, Brazil] (PDF). Sociedade Brasileira de Ornitologia. Архивирано из оригинала (PDF) 19. 12. 2008. г. Приступљено 30. 11. 2016.
- Tinoco, Penha; Young, Robert Young (2006). „The fishing rhea: a new food item in the diet of wild greater rheas” (PDF). Sociedade Brasileira de Ornitologia. Архивирано из оригинала (PDF) 19. 12. 2008. г. Приступљено 30. 11. 2016.
- Schuh, Hans (20. 3. 2003). „Alleinerziehender Asylant” [Single-parent families seeking asylum]. Die Zeit. Приступљено 22. 7. 2011.
Spoljašnje veze
уреди- Rhea videos, photos and sounds on the Internet Bird Collection
- Veliki nandu media at ARKive