Milan Milišić
Milan Milišić (Dubrovnik, 6. jul 1941 — Dubrovnik, 5. oktobar 1991) bio je srpski pjesnik, pisac, prevodilac i univerzitetski predavač iz Dubrovnika. Pisao je književnost za djecu, poeziju, romane, putopise, eseje, drame i prevodio svjetske klasike sa engleskog jezika.
| Milan Milišić | |
|---|---|
 Milan Milišić | |
| Lični podaci | |
| Datum rođenja | 6. jul 1941. |
| Mesto rođenja | Dubrovnik, NDH |
| Datum smrti | 5. oktobar 1991. (50 god.) |
| Mesto smrti | Dubrovnik, Hrvatska, SFR Jugoslavija |
| Obrazovanje | Univerzitet u Beogradu |
Biografija
уредиRođen je u srpskoj porodici[1] porijeklom iz Trebinja.
Školovao se u Dubrovniku i Beogradu, gdje je na Filološkom fakultetu završio studije svjetske književnosti. Završava fakultet 1967. i seli se u London, gdje živi do 1970. kada se vraća u rodni Dubrovnik.
Godine 1986. je bio gostujući predavač na Univezitetu NYU (New York University)[2] a 1990. kao Fullbajtov stipendista boravi na Univerzitetu Amherst (University of Massachusetts Amherst) u SAD-u.
Prevodio je s engleskog jezika. Između ostalih preveo je Tolkienovo djelo Hobit[3] (zajedno sa svojom prvom suprugom Mary Martin), pjesme Robert Frosta i neke od drama Harold Pintera[4].
Godine 1975. Dubrovačko pozorište Marin Držić izvodi Milišićevu dramu Lov na bljedolikog u režiji Ivice Kunčevića. Uređivao je omladinski list Laus i časopis Dubrovnik i od 1987. radio kao pozorišni dramaturg.
Dubrovački omladinski list Laus objavio je 1984. Milišićev tekst Život za slobodu za koji ga je dubrovački SUBNOR optužio za napad na tekovine socijalizma i NOR-a. "Općinsko javno tužilaštvo u Dubrovniku, svojim aktom Kt – 31/83 od 18. veljače 1983. godine, podiglo je optužni prijedlog protiv Milana Milišića zbog krivičnog djela širenje lažnih vijesti iz članka 197 stav l KZ SRH. Na osnovi tog optužnog prijedloga 13. svibnja 1983. godine održano je suđenje Milanu Milišiću pred vijećem Općinskog suda u Dubrovniku i istog dana donesena je i objavljena presuda K – 62/83 – 14, kojom je Milišić proglašen krivim za krivično djelo širenja lažnih vjesti iz članka 197 stav l KZ SRH, pa mu je izrečena uvjetna osuda kojom mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od 7 mjeseci, s tim da se utvrđena kazna neće izvršiti ako okrivljeni ne počini novo krivično djelo u roku od tri godine."[5][6]
Tokom borbi za Dubrovnik 1991. godine, granata je pala na njegov stan i tada je Milan Milišić poginuo.[7] Sahranjen je dva dana kasnije na dubrovačkom groblju Boninovo.
Nasljeđе
уредиO njegovom životu, smrti i književnom djelu napisan je veći broj tekstova u BiH, Srbiji i Hrvatskoj. O Milišiću su pisali Tonko Maroević[8], Miljenko Jergović[9] Mario Kopić,[10], Vojo Šindolić,[11], Predrag Čudić i mnogi drugi. [12][13] [14]
Godine 2011. scenskim recitalom Ljubičasti Stradun[15] je dubrovački Studentski teatar Lero[16] obilježio 70. godišnjicu rođenja i 20. godišnjicu smrti Milana Milišića. Istim povodom je u Art Radionici Lazareti održana izložba novinarskog i publicističkog rada Milana Milišića.[17] Iste 2011. godine IK Geopoetika iz Beograda prvi put objavljuje Milišićev nedovršeni roman Oficirova kći.[18]
Studentski teatar „Lero” na 63. Dubrovačkim ljetnim igarama 2012. godine premijerno prikazuje predstavu Mjesečina za Lady Macbeth u režiji i dramatizaciji Davora Mojaša, a prema fragmentima iz književnih radova Milana Milišića.[19][20] [21]
Pozorište „Marin Držić” u Dubrovniku 2015. godine premijerno izvodi poemu Milana Milišića Kad' je Bog stvarao Dubrovnik.[22][5][23]
Godine 2020. sklopu 71. Dubrovačkih ljetnih igara izvedena je peripatetička predstava koja se sadržajno temelji na poeziji dubrovačkih pjesnika, a u režiji Dore Ruždjak Podolski i Marine Pejnović. Naziv predstave Dubrovačka zrcala – tri struka lovorike, pelina i vrijesa preuzet je dijelom od Milišića ('Dubrovačka zrcala' urednički je naslov knjige njegovih postumno izdanih eseja (Geopoetika, Beograd, 2007).[24][25]
Godine 2020. U izdanju Društva dubrovačkih pisaca Mario Kopić i Vedran Salvia objavljuju opsežnu zbirku polemičnih tekstova o dubrovačkoj kulturi posvećenu Milanu Milišiću.[26]
Na tridesetu godišnjicu Milišićeve smrti grad Dubrovnik je 2021. postavio spomen-ploču u Župskoj ulici broj 5, gdje je Milišić živio i poginuo.[27][28]
Djela
уреди- Volele su me dve sestre, skupa (Vidici, Beograd, 1970)
- Koga nema (Prosveta, Beograd, 1972)
- Hobit (prijevod, 1975)
- Zgrad (Rad-Narodna knjiga-BIGZ, Beograd, 1977)
- Having a Good Time (Narodna knjiga, Beograd, 1981)
- Mačka na smeću (BIGZ, Beograd, 1984)
- Tumaralo (Dubrovnik, Dubrovnik, 1985)
- Vrt bez dobi (KPZ, Dubrovnik, 1986)
- Volile su me dvije sestre skupa (Svjetlost, Sarajevo, 1989)
- Postumno objavljeno
- Stains (Zagreb-Dubrovnik, 1993)
- Treperenje (Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994)
- Nastrana vrana (SIC, Beograd, 1995)
- Robert Frost, Izabrane pjesme (prijevod 1996)
- Stvaranje Dubrovnika (Bosanska knjiga, Sarajevo, 1996)
- Treperenje (Stubovi kulture, Beograd, 1997)
- Mrtvo zvono (Feral Tribune, Split, 1997)
- Otoci (Durieudž, Zagreb, 1997)
- Putopisi (Bosanska knjiga, Sarajevo, 1997)
- Fleka, e (Meandar, Zagreb, 2001)
- Hommage Milišiću, autor Jelena Trpković; et al (LIR BG, Beograd, 2005)
- Dubrovačka zrcala, (Geopoetika, Beograd, 2007)
- Bog i Marin (Dom Marina Držića, Dubrovnik, 2008)
- Oficirova kći (Geopoetika, Beograd, 2011)[29]
- Sabrana poezija (Kulturni centar Novog Sada, 2016)[30]
Референце
уреди- ^ online, Monitor. „DVADESET TREĆA GODIŠNJICA AGRESIJE NA DUBROVNIK: Decenije ćutanja i poricanja” (на језику: бошњачки). Приступљено 2021-10-31.
- ^ „Iz inata”. Peščanik (на језику: енглески). 2015-10-04. Приступљено 2021-10-31.
- ^ http://ehive.com/account/3437/object/2862/Hobit_%5BHobbit_The%5D
- ^ http://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=1536
- ^ а б https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf
- ^ Večernji list, Dubrovački Srbin Milan Milišić prva je civilna žrtva u rodnom gradu, objavljeno 22. studenoga 2019., pristupljeno 5. listopada 2021.
- ^ Serbia, RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of. „30 година од смрти Милана Милишића: Не сметати животу пред собом”. www.rts.rs. Приступљено 2021-10-31.
- ^ „Архивирана копија”. Архивирано из оригинала 22. 10. 2013. г. Приступљено 31. 10. 2021.
- ^ http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/pjesnik-koji-se-nasmrt-pomokrio/
- ^ http://old.dubrovniknet.hr/novost.php?id=48753#.X5QGF4gzZPY
- ^ http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/
- ^ „Архивирана копија”. Архивирано из оригинала 27. 11. 2014. г. Приступљено 31. 10. 2021.
- ^ „Arhivirana kopija”. Архивирано из оригинала 19. 12. 2013. г. Приступљено 10. 10. 2013.
- ^ „Arhivirana kopija”. Архивирано из оригинала 10. 6. 2015. г. Приступљено 10. 10. 2013.
- ^ „Arhivirana kopija”. Архивирано из оригинала 10. 6. 2015. г. Приступљено 10. 10. 2013.
- ^ „Arhivirana kopija”. Архивирано из оригинала 10. 6. 2015. г. Приступљено 10. 10. 2013.
- ^ „Arhivirana kopija”. Архивирано из оригинала 30. 10. 2011. г. Приступљено 20. 10. 2013.
- ^ http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/milan-milisic-jedna-mladost-u-dubrovniku/
- ^ „Arhivirana kopija”. Архивирано из оригинала 20. 10. 2013. г. Приступљено 10. 10. 2013.
- ^ http://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=1592
- ^ http://dubrovacki.hr/clanak/41115/premijerna-izvedba-mjesecina-za-lady-macbeth
- ^ https://www.teatar.hr/182794/kad-je-bog-stvarao-dubrovnik/
- ^ https://kmd.hr/predstave/kad-je-bog-stvarao-dubrovnik/
- ^ https://www.tportal.hr/kultura/clanak/na-tri-lokacije-u-povijesnoj-jezgri-dubrovnika-odrzana-premijera-predstave-dubrovacka-zrcala-foto-20200728
- ^ https://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=2840https://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=2840
- ^ Dubrovački vjesnik, Protiv samorazumljivosti, Vedran Salvia i Mario Kopić objavili zbirku polemičnih tekstova posvećenu velikom Milanu Milišiću, objavljeno 22. lipnja 2020., pristupljeno 5. listopada 2021.
- ^ Dubrovački vjesnik, Foto/ U Župskoj ulici otkrivena Spomen ploča Milanu Milišiću: Grad je izgubio pjesnika, ali ne i njegove stihove, objavljeno i pristupljeno 5. listopada 2021.
- ^ Dubrovački vjesnik, Održan prigodni program "Hommage à Milan Milišić" Surađivao je sa smrću kao nijedan naš pjesnik, objavljeno i pristupljeno 5. listopada 2021.
- ^ „„Oficirova kći“ Milana Milišića - Kultura - Dnevni list Danas” (на језику: српски). Приступљено 2021-10-31.
- ^ „КЊИЖЕВНО ЗАВЕШТАЊЕ (Милан Милишић: Сабрана поезија I, Нови Сад: КЦНС, 2016 [i. e.] 2017)”. Polja (на језику: српски). Приступљено 2021-10-31.
