Википедија

Dragiša L. Jovović

Dragiša L. Jovović (Petrovići, Nikšić — 27. april 1951) je crnogorski književnik za djecu i odrasle.

Dragiša Jovović
Lični podaci
Datum rođenja27. april 1951.
Mesto rođenjaPetrovići (Nikšić), Crna Gora

Biografija

уреди

Osnovnu školu je učio u Petrovićima, Nikšiću i Titogradu. Gimnaziju je završio u Titogradu. Studirao je u Titogradu, Beogradu i Sofiji gdje je završio studije.

Piše poeziju i prozu za djecu i odrasle, drame, aforizme, epigrame. Zastupljen je u "Istoriji crnogorske književnosti za đecu i omladinu"[1], i leksikonu "Ko je ko u kulturi Crne Gore"[2]. Pjesme i priče su mu uvrštene u više antologija, školskih udžbenika i almanaha u zemlji i inostranstvu. Prevođen je na španski, makedonski, slovenački, esperanto, ruski, turski, ukrajinski, bugarski, rumunski, engleski, njemački, albanski, grčki i francuski jezik.

Knjige „Ples sa vjetrom” i „Kopač zlata” su u Sofiji prevedene na bugarski jezik. Knjiga „Kopač zlata” je takođe u Sofiji sa bugarskog prevedena na rumunski, španski, turski, ruski, engleski i grčki jezik. Na predlog Nacionalne biblioteke Bugarske prevodi na turski, grčki i španski jezik uvršteni su na listu UNESCO-index translationum.

Nacionalni literaturni muzej Bugarske organiovao je izložbu o Jovovićevom literarnom stvaralaštvu u Sofiji od 03.09-25.10.2003. godine. Na predstavljanju Jovovićevog književnog portreta u Sofiji 4. aprila 2007. godine govorio je i Dr Željo Želev bivši predsjednik Bugarske.

Jovovićevo literarno stvaralaštvo predstavljeno je u Frankfurtu na Majni, Beču, Budimpešti, Temišvaru, Bukureštu, Istambulu, Solunu, Velikom Trnovu, Gabrovu, Dimitrovgradu, Sofiji, Šumenu, Perniku, Kubratu, Elin-Pelinu, Tuzli, Beogradu, Novom Sadu, Kruševcu, Bajinoj Bašti, Lovćencu kao i u mnogim gradovima u Crnoj Gori. Bio je član redakcija i izdavačkih savjeta u nekoliko listova, a neke je i uređivao. Bavi se prevođenjem sa bugarskog i ruskog jezika. Jedan je od osnivača Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade i Udruženja književnih prevodilaca Crne Gore. Bio je dugogodišnji sekretar oba Udruženja. Bavio se sportom i bio sportski radnik zašto je dobio više značajnih priznanja.

Djela

уреди
  • „Da se pitam” (Podgorica, 1993)[3]
  • „Koncert na obali” (Podgorica, 1995)[4]
  • „Zavrzlamke” (Podgorica, 1997)[5]
  • „Kopač zlata” (Beograd, 1998)[6]
  • „Prokleto žensko” (Beograd, 1998)[7]
  • „Između redova”(Podgorica, 2000)[8]
  • „Ples sa vjetrom” (Podgorica, 2001)[9]
  • „Nemoj nam nos okinut” (Podgorica, 2003)[10]
  • „Sunčeve pregršti” (Podgorica, 2004)[11]
  • „Mali lovac” (Podgorica, 2006)[12]
  • „Jedra malog mornara” (Podgorica, 2008)[13]
  • „Pećina duhova” (Podgorica, 2011)[14]
  • „Poetska bašta” (Podgorica, 2016)[15]
  • „U đedovom krilu” (Podgorica, 2017)[16]
  • "Priče" - izbor (Podgorica, 2021)[17]
  • "Mjesečev fenjer" (Podgorica, 2021)[18]
  • "Mali korifej" (Podgorica, 2023)[19]
  • „Kopač't na zlato” (Veliko Trnovo, 2002)[20]
  • „Танц с вятъра” (Sofija, 2003)[21]
  • „Sǎpǎtorul de aur” (Sofija, 2004)[22]
  • „El cavador de oro” (Sofija, 2005)[23]
  • „O chrysothepas” (Sofija, 2005)[24]
  • „Zaboîščik zolota” (Sofija, 2005)[25]
  • „Altin kazan adam” (Sofija, 2005)[26]
  • „The gold miner” (Sofija, 2005)[27]

Nagrade i priznanja

уреди
  • Nagrada Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade za najbolju knjigu objavljenu u 1995. godini
  • Priznanje Savjeta Dječjeg saveza opštine Čukarica — Beograd za uspješno afirmisanje dječje književnosti (1998)
  • Priznanje na književnom konkursu Udruženja pisaca 7 iz Frankfurta na Majni za najbolju pjesmu u 1998. godini
  • Priznanje na književnom konkursu Udruženja pisaca 7 iz Frankfurta na Majni za izuzetan doprinos u razvoju književnosti za djecu u zemlji i dijaspori (1999)
  • Priznanje književno-izdavačke zadruge „Knjigoteka” Beograd za unapređenje književnosti za djecu (1999)
  • Priznanje Nacionalnog literaturnog muzeja Bugarske za uspješnu saradnju (2003)
  • Nagrada „19 decembar” u Podgorici za 2004. godinu kao izraz priznanja za izuzetan uspjeh u stvaralaštvu u oblasti književnosti
  • Plaketa „Mali princ” u Tuzli za doprinos manifestaciji „Vezeni most” (2005)
  • Nagrada za najbolje promotivno veče na „Barskom ljetopisu” (2005)
  • Nagrada i Povelja za ukupno književno stvaralaštvo (2008)
  • Nagrada i Povelja „Krilata Seošnica” (2009)
  • Priznanje za cjelokupan doprinos razvoju kulture i umjetnosti — Latinoameričke konfederacije Svjetskih pisaca i umjetnika (Argentina i Kostarika) (La Rioja Argentina 30. maj 2018)
  • Priznanje za saradnju i duhovnu solidarnost među svim ljudima svijeta (Čile 2018)
  • Priznanje „Barjaktar svjetske unije pjesnika” — Svjetske unije pjesnika (Unione mondiale dei poeti) i Svjetskog književnog pokreta za mir i toleranciju čiji je predsjednik Silvano Bortolaci, svojevremeno jedan od predloženih kandidata za Nobelovu nagradu za književnost (Italija 2018)
  • Više nagrada na anonimnim konkursima.

Sportska biografija

уреди

Dragiša L. Jovović je bio aktivan član karate kluba „Student” iz Podgorice od 1967—1971. godine. Bio je sekretar i potpredsjednik ŽKK „Budućnost” (prva savezna liga SFRJ), tehnički direktor i potpredsjednik ŽKK „Mladost” (prva B savezna liga SFRJ i SRJ), koji se kasnije fuzionisao sa ŽKK „Budućnost”, Predsjednik Saveza sportske rekreacije Podgorice, Predsjednik Kuglaškog kluba „Željezničar” (prva savezna liga), član Predsjedništva Kuglaškog saveza Crne Gore, član Skupštine Atletskog kluba „Budućnost”, član Direkcije Podgoričkog maratona, Predsjednik Nadzornog odbora Trkačkog kluba „Podgorički maraton”, Savezni atletski sudija.

Dobitnik je više priznanja među kojima: Plakete za poseban doprinos u razvoju atletskog sporta u Podgorici, povodom 50 godina postojanja AK „Budućnost” 1997. godine, Priznanja i Plakete za izuzetan doprinos u organizovanju Podgoričkog maratona u proteklih 20 godina (1994—2013), kao i više zahvalnica i diploma za doprinos u razvoju atletskog, košarkaškog, kuglaškog i karate sporta u Crnoj Gori. Zastupljen je u monografiji "Ko je ko u crnogorskom sportu"[28].

Reference

уреди
  1. ^ Kalezić, Sofija. Istorija crnogorske književnosti za đecu i omladinu. Cetinje: Fakultet za crnogorski jezik i književnost, 2018. стр. 424. ISBN 978-9940-40-010-1. 
  2. ^ Kralj, Vukčević, Budislav, Novak. Ko je ko u kulturi Crne Gore. Podgorica: ZoNo-public, 2004. стр. 400. ISBN 7983120. 
  3. ^ Jovović, Dragiša L. (1993). Da se pitam. Podgorica, Crna Gora: Trag. стр. 37. 
  4. ^ Jovović, Dragiša L. (1995). Koncert na obali. Rijeka Crnojevića, Crna Gora: Obodsko slovo. стр. 60. ISBN 978-86-487-0018-6. 
  5. ^ Jovović, Dragiša L. (1997). Zavrzlamke. Podgorica, Crna Gora: Književni list za djecu "Osmijeh". стр. 66. ISBN 978-86-81261-33-0. 
  6. ^ Jovović, Dragiša L. (1998). Kopač zlata. Beograd, Srbija: Knjigoteka. стр. 72. 29887756. 
  7. ^ Jovović, Dragiša L. (1998). Prokleto žensko. Beograd, Srbija: Knjigoteka. стр. 48. 39756556. 
  8. ^ Jovović, Dragiša L. (2000). Između redova. Podgorica, Crna Gora: Kulturno-prosvjetna zajednica. стр. 90. 
  9. ^ Jovović, Dragiša L. (2001). Ples sa vjetrom. Podgorica, Crna Gora: Sars. стр. 107. 
  10. ^ Jovović, Dragiša L. (2003). Nemoj nam nos okinut. Podgorica, Crna Gora: Kulturno-prosvjetna zajednica. стр. 96. 6082320. 
  11. ^ Jovović, Dragiša L. (2004). Sunčeve pregršti. Podgorica, Crna Gora: JU za brigu o djeci "Dječji savez". стр. 96. ISBN 6396432. 
  12. ^ Jovović, Dragiša L. (2006). Mali lovac. Podgorica, Crna Gora: Montenegro Metropolis Media d.o.o. стр. 96. ISBN 978-86-908777-0-6. 
  13. ^ Jovović, Dragiša L. (2008). Jedra malog mornara. Podgorica, Crna Gora: MONTENEGRO Trains. стр. 180. ISBN 978-9940-9136-0-1. 
  14. ^ Jovović, Dragiša L. (2011). Pećina duhova. Podgorica, Crna Gora: Udruženje crnogorskih pisaca za djecu i mlade. стр. 85. ISBN 978-86-81261-69-9. 
  15. ^ Jovović, Dragiša L. (2016). Poetska Basta. Podgorica, Crna Gora: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. стр. 112. ISBN 978-86-303-1988-4. 
  16. ^ Jovović, Dragiša L. (2017). U đedovom krilu. Podgorica, Crna Gora: Biblioteka "Radosav Ljumović". стр. 94. ISBN 978-86-7260-060-5. 
  17. ^ Jovović, Dragiša L. (2021). PRIČE (izbor). Podgorica, Crna Gora: APPrint. ISBN 978-86-85731-71-6. 
  18. ^ Jovović, Dragiša L. (2021). Mjesečev fenjer. Podgorica, Crna Gora: APPrint. ISBN 978-86-85731-72-3. 
  19. ^ Jovović, Dragiša L. (2023). Mali Korifej. Podgorica, Crna Gora: JU Narodna Biblioteka "Radosav Ljumović". ISBN 978-86-7260-108-4. 
  20. ^ Jovović, Dragiša L. (2002). Kopač't na zlato. Veliko Trnovo, Bugarska: "PAN-VT". стр. 39. ISBN 978-954-747-074-3. 
  21. ^ Jovović, Dragiša L. (2003). Танц с вятъра. Sofija, Bugarska: ET "Dimit'r Dimitrov". стр. 56. 
  22. ^ Jovović, Dragiša L. (2004). Sǎpǎtorul de aur. Sofija, Bugarska: Kalendar. стр. 34. ISBN 978-954-91553-1-0. 
  23. ^ Jovović, Dragiša L. (2005). El cavador de oro. Sofija, Bugarska: Kalendar. стр. 64. ISBN 978-954-91553-3-4. 
  24. ^ Jovović, Dragiša L. (2005). O chrysothepas. Sofija, Bugarska: Kalendar. стр. 64. ISBN 978-954-91553-4-1. 
  25. ^ Jovović, Dragiša L. (2005). Zaboîščik zolota. Sofija, Bugarska: Kalendar. стр. 64. ISBN 978-954-91553-5-8. 
  26. ^ Jovović, Dragiša L. (2005). Altin kazan adam. Sofija, Bugarska: Kalendar. стр. 64. ISBN 978-954-91553-2-7. 
  27. ^ Jovović, Dragiša L. (2005). The gold miner. Sofija, Bugarska: Kalendar. стр. 64. ISBN 978-954-91553-6-5. 
  28. ^ Ko je ko u crnogorskom sportu. Podgorica: Crnogorska sportska akademija, 2005. стр. 350. ISBN 9445904. 

Spoljašnje veze

уреди
Преузето из „https://sr.wiki.x.io/w/index.php?title=Dragiša_L._Jovović&oldid=28519767”