Blagovijesti
Blagovijesti (crsl. Благовѣ́щенїе, kalk grč. Εὐαγγελισμός [τῆς Θεοτόκου], lat. Annuntiatio) jevanđeljski je događaj i njemu posvećen hrišćanski praznik, najava arhanđela Gavrila Djevici Mariji o predstojećem rođenju Isusa Hrista.
| Blagovijesti Bogorodice | |
|---|---|
 | |
| Uobičajen naziv | „Raduj se, blagodatna! Gospod je s tobom, blagoslovena si ti među ženama’’. |
| Značenje | Dan kada se hrišćani podsećaju dolaska Arhangela Gavrila koji je Bogorodici javio blagu vest da će roditi Sina Božjeg. |
| Ustanovljen | Sigurna svedočanstva o ovom prazniku nalazimo tek u VII veku, iako besede na ovaj praznik srećemo još u IV veku. Bitno je istaći da se dan na koji se ustanovljava praznovanje nekog događaja Božije istorije ne bira nasumice, već uvek prati očigledni logički sled. Tako se Blagovesti slave 25. marta (7. aprila) jer se rođenje Hristovo slavi 25. decembra (7. januara), što je tačno 9 meseci razlike! |
| Obeležava | Hrišćanska Pravoslavna crkva i Katolička crkva |
| Datum | 7. aprila Gregorijanski kalendar 25. mart Julijanski kalendar |
| Tradicija | Ovaj praznik obiluje mnogim običajima i narodnim verovanjima, a posebno poštovanje ukazuju mu žene, naročito one koje nemaju djece. |
| Povezan sa | Veliki post, Sveto Trojstvo. |
U pravoslavlju se ubraja među dvanaest velikih praznika. Jerusalimska, Ruska, Gruzinska, Srpska i Poljska pravoslavna crkva, kao i Ukrajinska grkokatolička crkva (na prostoru Ukrajine), starovjerci i starokalendarci, Blagovijesti praznuju 25. marta (7. aprila) po julijanskom kalendaru (u 20—21. vijeku, 25. mart po julijanskom odgovara 7. aprilu po gregorijanskom). Carigradska, Aleksandrijska, Antiohijska, Rumunska, Bugarska, Kiparska, Grčka, Albanska, Čeških zemalja i Slovačke i Američka pravoslavna crkva, kao i Katolička crkva i protestantske denominacije, Blagovijesti praznuju 25. marta po gregorijanskom (novojulijanski) kalendaru.[1]
Događaji
urediPo kanonskim jevanđeljima
urediDogađaje Blagovijesti opisuje jedan jevanđelista — apostol Luka. U svom jevanđelju on izvještava da je u šestom mjesecu po začeću pravedne Jelisavete, majke svetog Jovana Preteče, arhanđela Gavrila Bog poslao u Nazaret Djevici Mariji sa viješću o predstojećem rođenju Spasitelja svijeta:
I ušavši k njoj anđeo reče: Raduj se, blagodatna! Gospod je s tobom, blagoslovena si ti među ženama! A ona vidjevši ga, uplaši se od riječi njegove i mišljaše: kakav bi ovo bio pozdrav? I reče joj anđeo: Ne boj se. Marija, jer si našla blagodat u Boga! I evo začećeš i rodićeš sina, i nadjenućeš mu ime Isus. On će biti veliki, i nazvaće se Sin Višnjega, i daće mu Gospod Bog prijesto Davida oca njegova; I carovaće nad domom Jakovljevim vavijek, i carstvu njegovu neće biti kraja.
— Lk. 1:28—33
Prema određenom broju teologa, riječi arhanđela Gavrila — „Raduj se, blagodatna!” — prve su „dobre” vijesti za čovječanstvo od pada Adama i Eve.[2] Teofilakt Ohridski u svom tumačenju Jevanđelja po Luki piše: „Pošto je Gospod rekao Evi: ’s mukama ćeš djecu rađati’” (1 Mojs. 3:16), sada se ova bol rješava radošću koju anđeo donosi Djevici, govoreći: „Raduj se, blagodatna!”. Pošto je Eva bila prokleta, Mariji je sada rečeno: „blagoslovena si ti”.[3]
Sumnjajući (prema Grigoriju Čudotvorcu, plašeći se kršenja njenog djevičanstva), Marija je anđelu postavila pitanje: „kako će to biti kad ja ne znam za muža?”.[4] Na šta je anđeo obećao bezsjemeno, tajanstveno začeće — „duh sveti doći će na tebe, i sila najvišega osjeniće te”, a zatim, u znak podrške „Jer u Boga sve je moguće što reče”, davajući primjer njene srodnice Jelisavete.
Marija, uvidjevši volju Božiju u riječima anđela, ona izgovara vrlo značajne riječi: „evo sluškinje Gospodnje; neka mi bude po riječi tvojoj”. Vjeruje se da se u trenutku kada je Djevica Marija izgovorila ove riječi, dogodilo Bezgrešno začeće Isusa Hrista.[5] Nikolaj Kavasila komentariše ove riječi:[6]
Ovaploćenje nije bilo samo djelo Oca, Njegove Sile i Njegovog Duha, već i djelo volje i vjere Presvete Djeve. Bez pristanka Bezgrješne, bez pomoći Njene vjere, ovaj plan bi ostao neispunjen, baš kao i bez djelovanja Samih tri Lica Božanske Trojice. Tek nakon što je Bog poučio i uvjerio Svetu Djevicu, On prihvata Nju u Majci i pozajmljuje Njeno tijelo, koje Mu Ona rado pruža. Kako se dobrovoljno ovaplotio, bilo mu jei ugodno što će ga Njegova Majka roditi slobodno i Svojom dobrom voljom.
Svojom poniznošću i pristankom, po riječima Atanasija Velikog, Marija je izrazila svoje ispovijedanje vjere. Poredi je sa zavjetnim pločama, „ja sam skrižal (tablica, ploča) na kojoj Pisac piše što Mu je ugodno. Neka Gospod svega piše i tvori što hoće”.[7]
Hristos je vaskrsao trideset četiri godine kasnije, na isti datum na koji se vodio opisani razgovor Božjeg izaslanika i buduće Bogorodice. Zato se 25. mart/7. april smatra za autentični datum Vaskrsa, a retki slučajevi kada se Vaskrs poklopi sa ovim nepokretnim praznikom, zovu se „Kiriopasha”.
Pre Drugog svetskog rata ovo je bila slava društva „Srpska majka”, koje se staralo o deci.[8]
Reference
uredi- ^ „Blagovesti Presvete Bogorodice”.
- ^ episkop Aleksandr (Mileant). „Prazdnik Blagoveщeniя. Načalo našego spaseniя - episkop Aleksandr (Mileant) - čitatь, skačatь”. azbyka.ru (na jeziku: ruski). Pristupljeno 6. 4. 2021. „“Raduйsя, Blagodatnaя,” – privetstvoval Ee Angel, i эti slova bыli v suщnosti pervoй dobroй, “blagoй,” vestью dlя čelovečestva posle togo, kak ono porvalo svoю svяzь s Bogom v rezulьtate grehopadeniя.”
- ^ Feofilakt Bolgarskiй. „Tolkovanie na Evangelie ot Luki” (na jeziku: ruski). Pristupljeno 6. 4. 2021. „Poskolьku Gospodь skazal Eve: "V bolezni budešь roždatь deteй" (Bыt. 3, 16), teperь эtu boleznь razrešaet ta radostь, kakuю prinosit Deve Angel, govorя: "raduйsя, Blagodatnaя!" Poskolьku Eva bыla proklяta, Mariя teperь slыšit: "blagoslovenna Tы".”
- ^ svяtitelь Grigoriй Čudotvorec, episkop Neokesariйskiй. „Beseda na Blagoveщenie Presvяtoй Bogorodicы, 1-я - svяtitelь Grigoriй Čudotvorec, episkop Neokesariйskiй - čitatь, skačatь”. azbyka.ru (na jeziku: ruski). Pristupljeno 6. 4. 2021. „Ostanusь li я i dalee devoй? Ne budet li narušeno dostoinstvo devstva? Kogda Svяtaя Deva nedoumevala o sem, angel vozveщaet eй sušnostь svoeй reči, govorя: «Duh Svяtый naйdet na Tebя i sila Vsevыšnego osenit Tebя; posemu i roždaemoe ot Tebя Svяtoe narečetsя Sыnom Božiim» (Luk. 1, 35). Ibo čto ono estь, tem deйstvitelьno i narečetsя.”
- ^ SHIARHIMANDRIT IOANN (MASLOV). „Blagoveщenie Presvяtoй Bogorodicы: o Bogosluženii”. www.pravmir.ru (na jeziku: ruski). Pristupljeno 6. 4. 2021. „Vыraženie Devoю Marieю pokornosti Bogu v slovah «Vot, Я — raba Gospodnя. Budь Mne po slovu Tvoemu»18 — bыlo momentom začatiя Eю Sыna Božiя.”
- ^ Nikolaй Kavasila. Propovedь na Blagoveщenie (cit. po: Losskiй V. N. Mističeskoe bogoslovie Vostočnoй Cerkvi. — M., 1991).
- ^ Sveti Atanasije Veliki. „IZ TUMAČENjA NA JEVANĐELjE PO LUKI” (na jeziku: srpski). Pristupljeno 6. 4. 2021.
- ^ "Politika", 8. april 1936
Spoljašnje veze
uredi- Tajna praznika: Blagovesti — TV Hram na sajtu YouTube
- Vladika Nikolaj (Velimirović). Ohridski prolog 04-07.
- „Blagovesti”. SPC. Arhivirano iz originala 22. 3. 2024. g.
